Rastuća zabrinutost zbog rata i troškova u novoj eri sukoba
Nova anketa, prenosi Politico, pokazuje da javnost u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj sve više smatra da svet postaje opasnije mesto. Većina ispitanika u svim ovim zemljama veruje da je izbijanje Trećeg svetskog rata u narednih pet godina verovatnije nego što nije. Ovi rezultati mogu imati značajan uticaj na diskusije svetskih lidera na godišnjoj Münchenskoj bezbednosnoj konferenciji.
Strah od Trećeg svetskog rata u porastu
Procena verovatnoće novog svetskog rata znatno je porasla u odnosu na mart 2025., kada je agencija Public First poslednji put istraživala stavove javnosti. „Ovakva promena stavova zapadne javnosti u manje od godinu dana odražava dramatičan pomak ka nesigurnijem svetu, u kojem se rat smatra realnom mogućnošću, a savezi nestabilnima“, rekao je Seb Wride, direktor istraživanja u Public Firstu.
Trend je posebno izražen u Velikoj Britaniji, gde 43% ispitanika smatra da je novi svetski rat „verovatan“ ili „veoma verovatan“ do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30% iz marta 2025.
U SAD-u gotovo polovina građana (46%) veruje da je Treći svetski rat verovatan ili veoma verovatan, u poređenju sa 38% prošle godine. Jedino u Nemačkoj većina smatra da rat u narednih pet godina nije verovatan.
Percepcija pretnji – Rusija i Trumpova Amerika
Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg sukoba Rusije protiv Ukrajine, koji još nema kraj, kao i zbog američkih vojnih akcija pod predsednikom Donaldom Trumpom u Iranu, Siriji, Venezueli i Africi. Rusija se u Evropi doživljava kao najveća pretnja miru, dok Kanađani najčešće ističu SAD pod Trumpom kao ključni rizik.
U Francuskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji, SAD se navodi kao druga najveća pretnja, znatno češće od Kine. Preko trećine ispitanika u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kanadi veruje da je upotreba nuklearnog oružja u narednih pet godina verovatna ili veoma verovatna.
Više za odbranu, ali uz ograničenja
Većina građana u Francuskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi podržava povećanje izdvajanja za odbranu, ali otpor raste kada se navede način finansiranja. Podrška opada ako bi se dodatna sredstva plaćala smanjenjem drugih javnih usluga, povećanjem duga ili višim porezima.
U Francuskoj i Nemačkoj ove godine manji broj građana podržava veće odbrambene budžete uz kompromise nego prošle godine: dok je 2025. godine 40% Francuza i 37% Nemaca bilo za veća izdvajanja uz kompromise, ove godine podrška je pala na 28%, odnosno 24%.
„Naša anketa pokazuje da povećana zabrinutost zbog rata ne daje liderima slobodnu ruku za velike odbrambene troškove. Građani su manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne sigurnosti. Evropski lideri su u teškoj situaciji – ne mogu se osloniti na SAD, a ne mogu koristiti zabrinutost javnosti kao opravdanje za domaća ulaganja“, ističe Wride.
Skepticizam prema EU vojsci
Istraživanje takođe pokazuje sumnju u ideju stalne vojske EU pod jedinstvenim komandovanjem. Taj predlog podržava samo 22% Nemaca i 17% Francuza.
Nasuprot tome, obavezni vojni rok ima najveću popularnost u Nemačkoj i Francuskoj, gde ga podržava otprilike polovina stanovništva.
Anketu je sprovela agencija Public First od 6. do 9. februara, na uzorku od 10.289 odraslih ispitanika putem interneta. U svakoj zemlji ispitano je najmanje 2.000 ispitanika, a rezultati su ponderisani kako bi bili reprezentativni po starosti, polu i geografiji. Margina greške je ±2 procentna poena.