Povratak BiH na sivu listu ne znači blokadu novca, ali donosi strože kontrole, kašnjenja transakcija i dodatne troškove za građane i kompanije.
Moguće stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Monivala ne bi značilo zabranu pristupa međunarodnim finansijskim tokovima, ali bi svaka finansijska transakcija iz zemlje bila pod pojačanim nadzorom.
U praksi, to znači da bi svaki dolar, evro ili konvertibilna marka koji ulaze ili izlaze iz BiH bili tretirani kao potencijalno rizični, što bi se osjetilo u svakodnevnom životu građana, ali i u poslovanju kompanija.
Kako bi to osjetili građani: Više provjera i sporije transakcije
Ako bi se BiH ponovo našla na sivoj listi, banke u Evropskoj uniji, SAD-u i drugim zemljama tretirale bi sve finansijske transakcije iz BiH kao visokorizične.
To bi za građane značilo:
Kašnjenje uplata
Novac koji dolazi iz inostranstva, poput doznaka rodbine ili plata iz stranih firmi, mogao bi kasniti i do 7–15 dana dok banke ne provjere porijeklo sredstava i zakonitost transakcije.
Dodatna dokumentacija
Čak i za manje iznose banke bi mogle tražiti dodatne dokaze o porijeklu novca, uključujući ugovore, fakture ili potvrde o imovini, jer bi se finansijske institucije štitile od mogućih kazni regulatora.
Online plaćanja i platforme
Servisi poput PayPala, Payoneera ili Stripe-a mogli bi uvesti strožije kontrole za korisnike iz BiH, smanjiti limite ili privremeno blokirati račune dok se ne izvrše dodatne provjere.
Posljedice za privredu: Skuplji novac i oprez stranih partnera
Najveći teret sivih lista obično snosi privreda. Biti na takvoj listi za državu znači pad povjerenja u njen finansijski sistem.
Skuplji krediti
Pad reputacije države utiče i na finansijski rejting, zbog čega banke u BiH dobijaju skuplje izvore finansiranja iz inostranstva. Posljedica su veće kamatne stope za građane i firme.
Gubitak poslovnih partnera
Velike međunarodne kompanije često izbjegavaju saradnju sa firmama iz zemalja na sivoj listi zbog dodatnih administrativnih procedura i reputacionog rizika.
Problemi za IT sektor i freelancere
Freelanceri i IT kompanije iz BiH mogli bi se suočiti sa odbijanjem uplata ili dodatnim provjerama stranih banaka, jer bi transferi iz BiH bili označeni kao rizični.
Dugoročni efekti na ekonomiju
Iako siva lista ne znači finansijsku blokadu države, ona značajno usporava tokove novca i povećava troškove poslovanja. Posljedice se ne osjećaju samo na nivou države, već direktno pogađaju građane, preduzetnike i investitore.
Upravo zbog toga, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi eventualni povratak BiH na sivu listu Monivala bio ozbiljan udar na finansijski sistem, investicije i svakodnevne finansijske tokove.