Ured za reviziju institucija u Federaciji
BiH je krajem septembra objavio izvještaje o provedenoj finansijskoj reviziji
poslovanja javnih preduzeća u 2021. godini. Planirana su 103 revizije javnih
preduzeća u ovoj godini, ali realizovane su 102 jer je Ured za reviziju bio
spriječen od uprave Naftnih terminala Federacije BiH d.o.o. Ploče da izvrši
finansijsku reviziju u ovom preduzeću. Ono što posebno zabrinjava jeste
činjenica da Vlada FBiH nije učinila ništa da omogući reviziju u firmi čiji je
vlasnik.
Negativne ocjene za 16 preduzeća
Dakle, službene osobe su ometane u
vršenju svojih zakonom propisanih dužnosti i zbog toga niko nije odgovarao.
Toliko o pravnoj državi u BiH, a sada ćemo malo o izvještajima Ureda za
reviziju FBiH.
Federalni revizori izrekli su
negativne ocjene za 16 institucija i javnih preduzeća. Za četiri revidirane
institucije – KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, JP Šumsko privredno društvo
ZDK d.o.o. Zavidovići, Binas d.d. Bugojno i JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“
d.o.o. Živinice, negativno mišljenje je izrečeno i za finansijske izvještaje i
za usklađenost sa zakonima.
KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o.
Sarajevo, JP Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar,
“Energoinvest” d.d. Sarajevo, Opština Kladanj, Opština Bosansko Grahovo,
Opština Tomislavgrad, JU Kantonalna bolnica Zenica, Služba za zapošljavanje USK
i Tehnički remontni zavod Hadžići d.d, dobili su negativno mišljenje za
finansijske izvještaje, a mišljenje s rezervom za usklađenost sa zakonima.
JP ŠGD “Šume
Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar, JP “Šume TK” d.d. Kladanj i JP
“Komunalno” d.o.o. Livno, negativno mišljenje za usklađenost sa zakonima, a
mišljenje s rezervom za finansijske izvještaje.
Krajem oktobra Parlamentarna
komisija odgovorna za reviziju održala je saslušanja za institucije koje nisu
dobile pozitivno mišljenje za izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja i
izvještaj o reviziji usklađenosti sa zakonom.
Član Komisije za reviziju
Parlamenta FBiH Aner Žuljević kaže kako je u izvještajima Ureda za reviziju
primjetno da se u velikom broju izvještaja navodi konstatacija da se javni
novac građana troši bez jasno utvrđenih kriterija, netransparentno i da se ne
vodi kontrola o efektima utrošenog novca.
“To je dominantna
konstatacija Ureda za reviziju kroz sve institucije javne koje su oni
revidirali i to predstavlja objektivan problem jer se radi o pet milijardi
maraka javnog novca. Dakle, radi se o ogromnom novcu koji svake godine se
isporuči na različite načine kroz resore, a da Ured utvrdi da prethodno nije
bilo kriterija, da se to nije adekvatno vrednovalo i da nema uopšte efekata
utroška novca. Ono što su također rekli jeste da dosta korisnika javnog novca
ne izvrši adekvatno pravdanje i kada ne izvrši, resorno ministarstvo ne zatraži
povrat tog novca, tako da se radi o jednoj neodgovornosti sa raspolaganjem
javnim novcem koji je praktično novac građana. Nijedan političar ne može imati
pravo da donese odluku da neko ne vrati novac koji nije koristio”, ističe za
Buku Žuljević.
Ovaj federalni delegat SDP-a
BiH pojašnjava kako se u izvještajima Ureda za reviziju navodi da se u
pojedinim ministarstvima ogroman novac isplaćuje komisijama koje su formirane
od uposlenika.
“Čak imate jedno ministarstvo
koje za plate odvaja 1.2 miliona maraka, a 650.000 KM odvaja za komisije u tom
ministarstvu, za rad koji je u opisu poslova. Praktično radi se o tome da je
neko plaćen platom za rad u radnom vremenu, a onda ga se još i kroz komisiju
plaća da radi taj posao. Tako da se može konstatovati da Federacija ima novca
na raspolaganju, da se taj novac neadekvatno troši, da njegovi efekti u smislu
implementacije nisu odgovarajući s aspekta očekivanja i problema građana koje
oni imaju i da odgovorno i transparentno upravljanje novcem može značajno
poboljšati kvalitet života građana kroz federalni budžet. Da bismo to imali
potrebna nam je uloga trećeg stuba vlasti, a to je tužilaštvo koje nijemo
posmatra revizorske izvještaje koji u drugim državama predstavljaju osnovu za
pokretanje postupaka protiv neodgovornih pojedinaca kako se iste stvari ne bi
ponavljale iz godine u godinu”, jasan je Žuljević.
Nepravilnosti se
ponavljaju, a kazni nema
A da se nepravilnosti u radu
javnih institucija ponavljaju iz godine u godinu, konstatovali su i u Uredu za
reviziju FBiH.
Naime, Ured za reviziju Federacije
BiH je federalnim institucijama, koje su bile predmet saslušanja, dao 178
revizorskih preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti, od kojih je preko
60% ponovljeno iz prethodnih godina.
“Nažalost, tužilaštva ne koriste
institut revizije koji je besplatan za tužilaštvo. Pripremi izvještaje, prikupe
dokaze, relevantno sve sagleda, stručno
objasni i na kraju zaključi. Tako da u tužilaštvu to sve mogu koristiti kao
dokazni materijal jer znate da je u Hrvatskoj nakon izvještaja revizije
utvrđeno da je saborski zastupnik vršio malverzacije s putnim nalogom i na
kraju mu je skinut imunitet i završio je na optuženičkoj klupi. Dakle, samo za
putne naloge. A kod nas se radi o stotinama puta većem iznosu javnog novca za
kojeg nema adekvatne dokumentacije da je utrošen onako kako su propisali zakoni
ove zemlje”, govori Žuljević.
Prema njegovim riječima, po Zakonu o
reviziji, svi negativni izvještaji od
Ureda za reviziju budu dostavljeni tužilaštvu.
“Dakle, tamo je vrlo jasno propisano
šta radi Ured za reviziju kada utvrdi negativnosti u smislu izvještaja
određenog subjekta. Oni taj izvještaj dostavljaju tužilaštvu i tužilaštvo sa
svoje strane treba da analizira izvještaj i utvrdi da li ima elemenata krivičnog
djela ili se radi o prekršaju”, naglašava on.
Milioni u raljama političke korupcije
Dodaje kako su federalni delegati
imali sastanke s tužilaštvom i Uredom za reviziju, “jer su bili frustrirani što
se ništa ne dešava sa tolikim milionima koji nestaju u raljama političke
korupcije”.
“Mi smo dobijali od tužilaštva
informacije da oni imaju problem s čitanjem tih izvještaja, jer nemaju
adekvatne ekonomske vještake koji mogu adekvatno izanalizirati revizorski
izvještaj. Prevedeno, oni su rekli da oni do eventualno do 10.000 mogu dobro
sabirati. Znači da ako ukradete do 10.000 KM završit ćete u zatvoru, a ako
ukradete preko milion sa našim tužilaštvom nećete završiti u zatvoru jer oni
nemaju ekonomskih vještaka koji znaju sabirati i pripremiti optužnicu za preko
milion maraka. To su otprilike bila neka
obrazloženja na pitanja zašto se ništa ne poduzima”, riječi su Žuljevića.
Iz Ureda za reviziju FBiH su ranije
nadležnim tužilaštvima slali svoje izvještaje, ali su tužilaštva uglavnom
donosila odluke o nesprovođenju istraga.