Na hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini radi po ugovorima o djelu ili kao freelanceri, ali pravo na penziju i zdravstvenu zaštitu za ovu grupu i dalje je neujednačeno. Dok u Republici Srpskoj uplate doprinosa po ugovoru o djelu računaju se u penzioni staž i omogućuju proporcionalno ostvarivanje prava, u Federaciji BiH freelanceri plaćaju doprinose, ali ne ostvaruju ni penzioni staž ni pravo na zdravstvenu zaštitu. Ova razlika stvara nejednak položaj samostalnih radnika u dvije entitetske jurisdikcije i postavlja pitanje pravne i socijalne zaštite.
Penzijski staž u RS
U Republici Srpskoj freelanceri i osobe koje rade po ugovorima o djelu obavezni su plaćati 18,5 % doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, a uplate se preračunavaju u penzioni staž. Na primjer, ako na osnovu ugovora o djelu tokom godine zaradite 18.960 KM NETO (što odgovara 12 prosječnih NETO plata od 1.580 KM), imate 12 mjeseci, odnosno jednu godinu penzijskog staža.
Ukoliko je godišnja NETO zarada manja, broj mjeseci staža se računa proporcionalno. Tako, primjerice, 6.000 KM NETO daje oko 3,8 mjeseca penzijskog staža. Što je veća ukupna NETO zarada po ugovoru, to se više mjeseci staža priznaje. Ovaj princip vrijedi jednako za freelancere i ugovornike po ugovoru o djelu.
Tabela penzijskog staža – RS 2026. (NETO)
| Godišnji NETO prihod (KM) | Priznati penzioni staž |
|---|---|
| 6.000 | oko 3,8 mjeseca |
| 9.480 | 6 mjeseci |
| 12.000 | oko 7,6 mjeseci |
| 18.960 | 12 mjeseci (1 godina) |
| 24.000 | oko 15,2 mjeseca |
“O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja odlučuje se na osnovu podnesenog zahtjeva. Zahtjev se podnosi u poslovnici/ Filijali Fonda PIO, prema mjestu poslednjeg osiguranja, odnosno prebivališta, ako je nakon prestanka posljednjeg osiguranja prošlo više od 12 mjeseci”, ističu u PIO RS.
Problemi u FBiH
U Federaciji BiH situacija freelancera i osoba koje rade po ugovorima o djelu ostaje problematična, uprkos obavezama plaćanja doprinosa. Freelanceri plaćaju 6 % doprinosa za penzijsko i 4 % za zdravstveno osiguranje, ali ne ostvaruju prava ni na penzioni staž ni na zdravstvenu zaštitu. Krajem 2025. Ustavni sud FBiH presudio je da su ove odredbe zakonski legalne, naglašavajući da se doprinosi tretiraju kao „naknada za sistem“, a ne kao osnov za sticanje prava na zdravstvene usluge ili penziju. Drugim riječima, iako građani uplaćuju sredstva, ne stiču prava na korištenje zdravstvene zaštite niti se uplata za PIO evidentira kao penzioni staž.
Sud je istakao da je ovo zakonsko, a ne ustavno pitanje, te da je rješavanje nejednakosti u nadležnosti zakonodavca. Presuda potvrđuje da država može legalno naplaćivati doprinose od freelancera, samostalnih i povremenih radnika, dok oni ostaju neosigurani. Ovakvo rješenje produbljuje razliku između onih koji su u radnom odnosu i onih koji rade samostalno ili projektno, jer prvi ostvaruju prava, dok drugi plaćaju isti sistem, a prava nemaju.
Udruženje „Freelance“ i predstavnici freelancera upozoravaju da ovakva praksa stvara institucionalnu nepravdu: milioni maraka koje građani uplaćuju služe za održavanje sistema, ali ne idu za ostvarivanje njihovih prava. Podaci Poreske uprave FBiH pokazuju koliko je ovaj sistem vrijedan za državu – od 2015. do 2020. godine, na osnovu ugovora o djelu ostvaren je dohodak od oko 1,1 milijarde KM (oko 577,4 miliona eura), a porezi i doprinosi plaćeni su u iznosu većem od 178,3 miliona KM. Iako značajan novčani iznos ulazi u sistem, freelanceri i dalje nemaju proporcionalna prava na zdravstvenu zaštitu ili penzioni staž, što stvara osjećaj institucionalne nepravde.
Odluka Ustavnog suda pokazuje da i dalje postoji nejednak položaj samostalnih radnika u odnosu na zaposlene u radnom odnosu, te naglašava potrebu da zakonodavac pronađe rješenje kojim bi doprinosi freelancera bili povezani sa stvarnim pravima na zdravstvenu zaštitu i penziju.
Već 2021. godine, Institucija ombudsmena donijela je preporuke u vezi sa ovim pitanjem, nakon obraćanja ekonomiste Faruka Hadžića. Preporučeno je da se ukinu zakonske odredbe koje pojedine grupe građana stavljaju u neravnopravan položaj, posebno u pogledu prava na zdravstveno osiguranje.
Podsjećamo i da su ranije zastupnici Admir Čavalić i Haris Silajdžić predložili izmjene Zakona o doprinosima kojima bi se freelanceri oslobodili plaćanja 4 % za zdravstveno i 6 % za penziono osiguranje – sve dok im se ne omogući korištenje tih usluga. „Zakonski, doprinos je uplata u zamjenu za određeno pravo. Freelanceri doprinose sistemu, ali iz tog sistema ne dobijaju ništa zauzvrat. To nije doprinos, to je nepravedna obaveza“, zaključio je Čavalić.