Za penzije, za redovne penzije, za penzije koje se isplaćuju po zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, neophodno je osigurati sa planiranim povećanjem 3 milijarde i 704 miliona
Federaciji Bosne i Hercegovine prijeti ozbiljna finansijska nestabilnost zbog predloženog budžeta za 2026. godinu, upozorio je poslanik SDA Mirsad Zaimović, ističući da bi se FBiH mogla suočiti sa „grčkim scenarijem“, prvenstveno zbog deficita u tekućem bilansu koji iznosi 1,186 milijardi KM.
Vlada Federacije BiH uputila je budžet u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, zajedno sa Zakonom o izvršenju budžeta. Predloženi budžet iznosi 8,89 milijardi KM, što je za 649 miliona KM više nego prethodne godine. Iz Vlade navode da je cilj održivo upravljanje javnim finansijama, uz kontrolu rashoda i stabilne izvore finansiranja.
Zaimović je, međutim, upozorio da su projekcije neodržive, posebno kada je riječ o penzijskom sistemu. Prema njegovim riječima, planirani doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje iznose 3,273 milijarde KM, dok su stvarne potrebe za isplatu redovnih penzija, uz planirana povećanja, veće od 3,7 milijardi KM. Sa dodatnim troškovima Fonda PIO, ukupni izdaci prelaze 3,8 milijardi KM, što znači da nedostaje više od 550 miliona KM samo za isplatu zakonom zagarantovanih penzija.
On je podsjetio i da 2030. godine dospijeva obaveza od 700 miliona KM prema Londonskoj berzi, te da se istovremeno planira novo zaduženje od 1,5 milijardi KM, upozoravajući da ne vidi jasan plan kako će se takav teret u budućnosti servisirati.
Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je da je javni dug Federacije na kraju 2025. godine iznosio 7,17 milijardi KM, odnosno 19,7 odsto BDP-a, naglašavajući da tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode, posebno kada se uključe obaveze po osnovu duga koje sa kamatama prelaze milijardu KM godišnje.
Nikšić je kao jedno od rješenja naveo očekivane efekte Zakona o fiskalizaciji transakcija, koji bi trebalo da počne sa primjenom sredinom naredne godine, uz očekivanje da će smanjenje sive ekonomije donijeti rast prihoda.
Tokom rasprave o budžetu primjetno je da su kritike uglavnom dolazile iz opozicionih redova, dok se predstavnici stranaka vlasti – Trojke i HDZ-a BiH – nisu javno uključivali u odbranu budžeta niti predloženih reformskih mjera.