Bivši glavni sekretar NATO-a i nekadašnji premijer Danske Anders Fogh Rasmussen uputio je oštre kritike američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, optužujući ga da se u raspravi o Grenlandu služi „gangsterskim rječnikom“ i da to pitanje koristi kao sredstvo odvraćanja pažnje od stvarnih globalnih prijetnji, prenosi Financial Times.
Rasmussen, koji je tokom svog premijerskog mandata slao danske trupe u Afganistan u okviru misija predvođenih SAD-om, izrazio je duboko razočarenje promjenom uloge Sjedinjenih Američkih Država na međunarodnoj sceni.
„Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD-u kao svjetskom policajcu. Danas, međutim, vidimo da koriste jezik koji je prilično blizak gangsterima koje bi trebali obuzdavati u Moskvi i Pekingu“, rekao je Rasmussen.
On je upozorio da je fokusiranje međunarodne pažnje na Grenland pogrešno, posebno u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje predstavlja ključnu sigurnosnu prijetnju Evropi i Zapadu.
„Zabrinjava me što je pažnja svijeta sada usmjerena na nešto što ne predstavlja prijetnju ni Evropi ni Sjedinjenim Državama“, naglasio je Rasmussen.
Prema njegovim riječima, ovakva retorika i potezi direktno koriste protivnicima Zapada, posebno Rusiji.
„Podjele unutar Zapada idu direktno u korist Rusima. Siguran sam da se Moskva nada da će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO. Ovo pitanje nadilazi Dansku i Grenland – osvajanje Grenlanda značilo bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo“, poručio je bivši šef NATO-a.
Trumpova retorika prema Danskoj, članici NATO-a, u kojoj je insistirao na preuzimanju kontrole nad Grenlandom, pa čak i spominjao mogućnost upotrebe vojne sile, izazvala je snažne reakcije u Evropi. Ove sedmice Danska, Grenland i SAD dogovorili su formiranje radne grupe na visokom nivou za razgovore o budućnosti arktičkog otoka.
Međutim, ubrzo je došlo do spora oko cilja te inicijative. Iz Bijele kuće saopćeno je da će se voditi „tehnički razgovori o akviziciji Grenlanda“, dok je Danska jasno poručila da Grenland „nije na prodaju“, ističući to kao crvenu liniju.
Rasmussen je predložio tri konkretna koraka koje bi Danska trebala ponuditi Trumpovoj administraciji. Prvi je modernizacija i ažuriranje odbrambenog sporazuma iz 1951. godine, kojim SAD već ima značajan utjecaj na Grenlandu, kako bi se preciznije definisalo gdje bi Washington i NATO mogli uspostaviti dodatne vojne baze.
Trenutno SAD na Grenlandu ima jednu vojnu bazu sa oko 150 vojnika, dok je tokom Hladnog rata na tom otoku bilo čak 17 američkih vojnih instalacija i više od 10.000 vojnika.
Drugi prijedlog odnosi se na sklapanje sporazuma o ulaganjima, s ciljem privlačenja američkog kapitala u sektor kritičnih minerala na Grenlandu. Treći korak bio bi sporazum o stabilnosti i otpornosti, kako bi se spriječio rast ruskog i kineskog utjecaja u tom strateški važnom regionu.
Rasmussen zaključuje da rješenje ne leži u prijetnjama i pritiscima, već u saradnji saveznika i jačanju zajedničke sigurnosti unutar NATO saveza.