OECD najavljuje usporavanje globalnog rasta u 2026. Trgovinski ratovi, inflacija, javni dug i AI ulaganja ključni su izazovi.
Nakon što je tokom 2025. godine uspjelo amortizirati niz poremećaja, uključujući trgovinske tenzije, neujednačen ali stabilan rast te pojačane pritiske inflacije i javnog duga, globalna ekonomija u 2026. ulazi s brojnim otvorenim pitanjima.
Prema procjenama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), očekuje se blago usporavanje svjetskog ekonomskog rasta – sa 3,2 posto u 2025. na oko 2,9 posto u 2026. godini. Iako je globalna ekonomija pokazala otpornost, analitičari upozoravaju da ona ostaje osjetljiva na nove šokove, javlja Deutsche Welle.
Jedan od ključnih faktora nestabilnosti i dalje su trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država. Administracija predsjednika Donalda Trumpa je u aprilu ove godine uvela širok set novih carina s ciljem preoblikovanja globalnih trgovinskih tokova i smanjenja američkog trgovinskog deficita. Ovakav potez izazvao je poremećaje na finansijskim tržištima, dodatnu neizvjesnost u poslovnom okruženju te promjene u lancima snabdijevanja.
Iako su SAD u međuvremenu postigle sporazume s više trgovinskih partnera, prosječna carinska stopa porasla je sa 2,5 posto početkom godine na čak 17,9 posto, što predstavlja najviši nivo još od 1934. godine, prema izračunu Budget Laba Univerziteta Yale.
Nastavak napetosti između SAD-a i Kine
Trgovinski odnosi između SAD-a i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije, i dalje su opterećeni rivalstvom. Iako je nakon sastanka Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u oktobru dogovoreno 12-mjesečno primirje, analitičari upozoravaju da je riječ o krhkom dogovoru.
Rajiv Biswas, izvršni direktor kompanije Asia Pacific Economics, ocijenio je da se ovaj sporazum više može opisati kao privremeni prekid sukoba nego kao trajno rješenje trgovinskog rata. Prema njegovim riječima, temeljni strateški i ekonomski problemi ostaju neriješeni, posebno u oblastima poput odbrambene tehnologije, umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i robotike.
Biswas smatra da će se tehnološko nadmetanje dvije sile nastaviti i tokom 2026. godine, uz sve češću primjenu carina, sankcija i drugih ekonomskih mjera usmjerenih na ključne sektore visoke tehnologije.
Strukturne slabosti kineske ekonomije
Uprkos globalnim izazovima, kineska ekonomija bi i naredne godine trebala zadržati stabilan rast od oko pet posto, u skladu s vladinim ciljevima. Međutim, kako upozoravaju analitičari, Kina se suočava s dugoročnim strukturnim problemima, uključujući starenje stanovništva, pad produktivnosti kapitala i višak proizvodnih kapaciteta u industrijama poput čelika, brodogradnje i hemije.
Neil Shearing iz Capital Economicsa navodi da kineski model rasta i dalje favorizira ponudu u odnosu na potražnju, što dovodi do hroničnog viška kapaciteta i slabe domaće potrošnje. Iako kineske vlasti najavljuju mjere za jačanje potrošnje i stabilizaciju tržišta nekretnina, očekuje se da će ove neravnoteže ostati prisutne i tokom 2026. godine.
Alicia Garcia-Herrero iz banke Natixis upozorava da će posljedice američkih carina posebno osjetiti azijske ekonomije, zbog rastućih geopolitičkih tenzija, fragmentacije globalne trgovine i nedostatka snažnije regionalne integracije.
Inflacija i rast javnog duga
Inflatorni pritisci ostaju izraženi u brojnim dijelovima svijeta, uključujući SAD i eurozonu, dijelom i kao posljedica carinskih mjera. Eventualno dodatno zaoštravanje trgovinskih odnosa ili novi poremećaji u lancima snabdijevanja mogli bi dodatno ubrzati rast cijena.
Centralne banke će se, stoga, suočiti s teškim izborom između podizanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije i zadržavanja blaže monetarne politike kako bi se podržao ekonomski rast. Povećanje kamata moglo bi, pritom, dodatno opteretiti visoko zadužene zemlje.
Posebno su ranjive pojedine članice eurozone, poput Francuske, gdje se vlade suočavaju s političkim otporom prema mjerama štednje potrebnim za kontrolu deficita i javnog duga. Shearing upozorava da su javne finansije niza velikih razvijenih ekonomija već na neodrživoj putanji, što će i u 2026. godini predstavljati izvor pritiska na tržišta.
Njemačka, kao najveća ekonomija Evropske unije, planira povećati državnu potrošnju na odbranu i infrastrukturu, što bi moglo donijeti određeni poticaj rastu. Ipak, ekonomski instituti su nedavno snizili prognoze, a Institut Ifo sada očekuje rast od svega 0,8 posto u 2026. godini.
Neizvjesnosti oko ulaganja u umjetnu inteligenciju
Razvoj i primjena umjetne inteligencije nastavit će biti jedan od ključnih globalnih trendova i naredne godine. Američke tehnološke kompanije već su uložile stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, uključujući podatkovne centre, što bi trebalo dodatno poduprijeti rast američkog BDP-a.
Ipak, sve je više zabrinutosti zbog visokih tržišnih procjena tehnoloških kompanija i neizvjesnosti oko dugoročne isplativosti ovih ulaganja. Pojedini investitori strahuju od stvaranja balona koji bi, u slučaju pucanja, mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištima.
Garcia-Herrero smatra da je razvoj umjetne inteligencije duboko strukturni proces koji će se nastaviti i u 2026. godini. Međutim, upozorava da bi nagli pad ulaganja u ovaj sektor mogao snažno pogoditi američku ekonomiju i domaćinstva, potencijalno gurnuti SAD u recesiju i dodatno usporiti globalni ekonomski rast.