Marketinška manipulacija povezuje kupovinu sa ljubavlju i srećom. Ukoliko nemamo novac, umjesto radosti imamo pritisak. Pretjerivanje u svemu je način na koji se blokira unutrašnji osjećaj nezadovoljstva i praznine. Skupi pokloni, emotivno prejedanje, opijanje i zabava u decembru i januaru prikrivaju sve teške i ružne osjećaje, navodi Boroja
Ne moraju svi biti srećni za praznike i sasvim je u redu da ovaj period nekome donosi tišinu umjesto veselja, pa je potrebno da ljudi shvate da tuđa sreća nije mjerilo njihove i da sve što jednom potisnu, kasnije dobija veću moć da kvari život, ukazuje psiholog Ivana Boroja.
Boroja ističe da praksa pokazuje da dolazak praznika ne utiče na sve ljude isto jer pokreće različite unutrašnje procese, iskustva i očekivanja, a društvo i društvene mreže šalju poruku da sve mora da bude veselo, šareno i porodično.
“Кako u životu uvijek imamo dvije strane, tako je i ovdje ponekad situacija drugačija. Tako i svakodnevno čujemo dobro poznato pitanje: Gdje ćete za Novu godinu? Neko će sa osmijehom reći kako putuje u Budimpeštu ili Beč. Neko čeka nastup omiljene grupe”, priča Boroja za Srnu.
Ona navodi da će, sa druge strane, neko jednostavno ostati u toplini svog doma jer tako želi ove godine, dok će nekoga drugog ovo pitanje zaboljeti jer će, umjesto šarene jelke, skupih poklona i vesele porodice, imati knedlu u grlu i bol u grudima, sa dobro poznatim pitanjem “Šta sa mnom nije u redu?”.
“Nekoga će ovo, iz čiste navike postavljeno pitanje, zaboljeti jer je ovo prva godina bez važne osobe i jako će mu nedostajati. Dok neko uživa u pripremi medenjaka – drugog taj miris podsjeća na davne, teške događaje iz djetinjstva. Neko je Novu godinu žarko želio da dočeka sa svojim djetetom i prvi put u domu da ima Djeda Mraza i puno paketića, ali ta želja mu se, nažalost, nije ostvarila. Svi mi sa sobom nosimo svoje brige i boli”, napominje Boroja.
Ona ističe da je teško primijetiti sve ove situacije i da je zato potrebno biti oprezan i paziti koga i šta pitati.
ILUZIJA SAVRŠENSTVA I “PRITISAК SREĆE”
Boroja preporučuje da svi u narednoj godini imaju jedan cilj – da pomognu drugome, da nauče da prepoznaju emocije sagovornika, jer je istinska sreća u davanju.
“Vrijeme praznika pojačava osjećaj odsutnosti osobe, porodice i odnosa. Tada čovjek ima osjećaj da je svima lijepo osim njemu, pogotovo jer društvene mreže danas stvaraju iluziju savršenstva”, ukazuje Boroja, koja radi u Centru za socijalni rad u Bijeljini.
Ona napominje da ponekad i sama kupovina poklona, ukrasa i paketića, umjesto radosti, stvara pritisak.
“Marketinška manipulacija povezuje kupovinu sa ljubavlju i srećom. Ukoliko nemamo novac, umjesto radosti imamo pritisak. Pretjerivanje u svemu je način na koji se blokira unutrašnji osjećaj nezadovoljstva i praznine. Skupi pokloni, emotivno prejedanje, opijanje i zabava u decembru i januaru prikrivaju sve teške i ružne osjećaje”, navodi Boroja.
Ona ukazuje da se u decembru mjeri sve propušteno, preživljeno, prećutano, sve što neko nije stigao, morao ili izdržao, te da praznici često vraćaju u djetinjstvo i pojačavaju emocije.
Boroja ističe da su zbog toga ljudi u ovo doba godine osjetljiviji.
“Ako je u nama nemir i tuga tada postaje još glasnije, ako je mir – on se još više
produbljuje. Ukoliko je bilo lijepo, čeznemo da se vratimo korak nazad, ukoliko je bilo stresno i traumatično pokušavamo da sada kompenzujemo sve”, navodi Boroja.
КO SE ZAISTA DOBRO OSJEĆA TOКOM PRAZNIКA?
Boroja pojašnjava da ljudi koji se za praznike osjećaju dobro imaju odnose u kojima su prihvaćeni i voljeni, ali i sami sebi znaju biti dobro društvo, te kao takvi ne traže savršenstvo već stvarne trenutke.
“Ne zavise od tuđeg mišljenja i spoljašnje potvrde. Imaju realna očekivanja, ne
idealizuju ono što je bilo i ne kažnjavaju se zbog neučinjenog”, naglašava ona.
S tim u vezi, Boroja napominje da bi ljudi, kako bi se lakše nosili sa sezonom praznika za narednu godinu, trebali i da smanje očekivanja od sebe, ali i od drugih, jer ne moraju svi dani biti posebni, dovoljno je da budu mirni.
“Ponekad je najveći uspjeh godine što smo tu. Pokušajmo da shvatimo da tuđa sreća nije mjerilo naše. Dozvolimo sebi i sreću i tugu. I dobre trenutke i loše. Svi su oni dio nas i našeg života, treba da ih prigrlimo i idemo dalje. Sve što potisnemo vremenom dobija veću moć da nam kvari život”, kaže Boroja.
GRANICE SU LIJEК
Boroja ističe da je ljekovito postaviti granice i sebi i drugima.
“Ne moramo svuda ići, pravdati se, izvinjavati kada treba i ne treba. Objašnjavati svoje postupke i brinuti da li se svima dopadamo… Moramo biti svjesni da i najmanji rituali čovjeku vraćaju osjećaj sigurnosti i kontrole”, napominje Boroja.
Ona ukazuje da su granice zdrave, a da zdravlje nije stalna radost i uživanje nego
sposobnost da čovjek iznese i dobro i loše bez bježanja i krivice.
“U redu je biti umoran, ne dijeliti savršene slike na Instagramu, ne dijeliti
prazničnu euforiju. U redu je slaviti praznike baš onako kako mi želimo, iako se od nas očekuje drugačije”, ističe psihološki savjetnik Boroja.