Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje upozorila je da su izgledi za pronalaženje posla u toj zemlji pali na rekordno nizak nivo, što dodatno potvrđuje dubinu ekonomske krize u najvećoj ekonomiji Evropske unije.
Direktorka Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nales izjavila je da je indikator zaposlenosti, koji se godinama kretao oko sedam poena, pao na 5,7, što je, kako je naglasila, najniža vrijednost ikada zabilježena.
Tržište rada bez kretanja i zamaha
– Tržište rada je praktično zamrlo, bez ikakvog zamaha ili dinamike – rekla je Nales u izjavi za Dojče vele.
Posebno je naglasila da su izgledi za zapošljavanje izuzetno loši za nove učesnike na tržištu rada, ali i da ni dobro kvalifikovani radnici više nisu u potpunosti zaštićeni od gubitka posla, što predstavlja ozbiljan zaokret u dosadašnjoj percepciji njemačke ekonomije kao stabilne i otporne.
Energetska kriza i prekid ruskog gasa
Ekonomski pad u Njemačkoj uslijedio je nakon odluke Berlina da obustavi uvoz jeftine ruske energije, koja je decenijama bila ključna za konkurentnost njemačke industrije.
Evropske cijene gasa naglo su porasle nakon što su isporuke ruskim cjevovodima uglavnom prekinute, dok su gasovodi „Sjeverni tok“ sabotirani, podsjeća Raša tudej. Posljedice tog poteza i dalje snažno pogađaju industrijski sektor i tržište rada.
Talasi bankrota i gubitak radnih mjesta
Bankroti preduzeća u Njemačkoj dostigli su 11-godišnji maksimum tokom prva tri kvartala ove godine, što je direktno doprinijelo rastu gubitka radnih mjesta.
Prema procjenama Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu, oko 170.000 radnih mjesta pogođeno je tokom 2025. godine, u poređenju sa manje od 100.000 godišnje prije pandemije virusa korona.
Nezaposlenost iznad tri miliona
Nezaposlenost je u avgustu premašila tri miliona, dok je u novembru dodatnih 100.000 ljudi ušlo na tržište rada u poređenju sa istim periodom prošle godine, dodatno pojačavajući pritisak na sistem zapošljavanja.
Ekonomija u „stanju šoka“
Njemački ekonomski institut upozorava da se privreda nalazi u „stanju šoka“, uzrokovanom slabom stranom potražnje, visokim kamatnim stopama i dugotrajnom energetskom krizom.
Iako se prvobitno očekivala kontrakcija ekonomije, sada se za ovu godinu prognozira tek skroman rast BDP-a od 0,2 odsto, dok se za 2026. godinu predviđa rast od svega 0,9 odsto, što je daleko ispod nivoa potrebnog za stabilan oporavak tržišta rada.