Broj djece, žena i muškaraca koji pate od akutne gladi u Avganistanu se u roku od godinu dana povećao za dodatna tri miliona.
Ukupno gledano, više od 17 miliona ljudi u ovom trenutku ugroženo je zbog konstantne nesigurnosti u snabdijevanju hranom, a ima i ozbiljnijih zdravstvenih rizika, poput neuhranjenosti, pa i kod djece. Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorava na to u svom najnovijem izvještaju. Neuhranjenost predstavlja opasnost po život, posebno za djecu tokom oštrih zimskih mjeseci, piše DW.
“Otvoreni smo za saradnju s međunarodnim humanitarnim organizacijama“, poručuje Abdul Latif Nazari, zamjenik ministra ekonomije Avganistana pod vlašću talibana. “Ta saradnja, međutim, mora se bazirati na međusobnom poštovanju.“
Nazari ne krivi talibane za trenutnu humanitarnu krizu: “Mnogo smo postigli u protekle četiri godine i želimo zemlju dugoročno ekonomski ojačamo.“
Ekonomski orijentisana spoljna politika?
Kako sami navode, talibani sprovode “ekonomski orijentisanu spoljnu politiku” i sklopili su sporazume o saradnji sa, između ostalih, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskom, Iranom, Kinom, Rusijom i Indijom.
Međutim, još nisu postignuti nikakvi sporazumi s najvažnijim međunarodnim donatorima za humanitarne i razvojne projekte kao prije talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine, posebno sa SAD i Evropskom unijom.
Ti donatori uslovljavaju svoju podršku poštovanjem ljudskih prava, posebno prava žena, i formiranjem inkluzivne vlade u kojoj su zastupljene sve etničke grupe. Talibani i dalje odbijaju te uslove i sistematski isključuju žene iz obrazovanja, sa tržišta rada i iz javnog života.
Prema riječima ministra ekonomije Latifa Nazarija, koji inače ima doktorat iz političkih nauka, centralni cilj talibana jeste podsticanje domaće proizvodnje i zapošljavanja, te jačanje privrede izvozom organskih poljoprivrednih proizvoda.
Nazari upozorenja Svjetskog programa za hranu UN o nadolazećim zimskim mjesecima tumači kao prognozu: “Zimski mjeseci su izazovni u svim zemljama s izrazito poljoprivrednim ekonomijama, jer hrana postaje oskudna. Ako ove godine bude dovoljno padavina, sljedeće godine možemo očekivati dobru žetvu.”
Klimatska kriza pogoršava krizu u Avganistanu
Humanitarna situacija u Avganistanu dramatično je pogoršana zbog klimatskih promjena. Česte suše, ekstremni talasi toplote, poplave i nepredvidljivi vremenski događaji ozbiljno su uticali na poljoprivrednu proizvodnju. Pogođeno je oko 40 miliona ljudi, od kojih više od 80 odsto direktno zavisi od poljoprivrede.
Propadanje usjeva (i posljedično žetve), kao i gubitak stoke, pogoršavaju glad i siromaštvo, posebno u ruralnim područjima. Prema međunarodnim organizacijama, Avganistan je među onim zemljama koje su najteže pogođene posljedicama klimatskih promjena u svijetu, uprkos vrlo malom doprinosu globalnim emisijama gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Prema podacima UN, prosječni prihod domaćinstva u posljednjih godinu dana opao je za dodatnih 13 odsto. Veliki dio stanovništva više ne može da preživi samo od sopstvenih ekonomskih resursa.
Ekonomski stručnjaci poput Kaisa Mohamadija, bivšeg predavača na Univerzitetu Kardan u Kabulu, na talibanske ekonomske planove gledaju generalno pozitivno, ali ističu da je malo vjerovatno da će se situacija značajnije poboljšati u kratkom roku, u sljedećih pet do sedam godina. Zemlja i njeni stanovnici zato ostaju dramatično zavisni od humanitarne pomoći.
“Više od 75 odsto stanovništva živi ispod granice siromaštva“, kaže Mohamadi za DW. “Istovremeno, Avganistan mora da primi milione ljudi koji su se vratili u domovinu praznih ruku. Mnogi od njih su beskućnici, neuhranjeni su i nemaju pristup medicinskoj njezi.”
Od sredine 2023. gotovo tri miliona avganistanskih izbjeglica prisiljeno je da se vrati u domovinu. Prema zvaničnim podacima, susjedni Pakistan i Iran deportovali su u Avganistan oko 1,4 miliona, odnosno 1,6 miliona ljudi.
Mnogi povratnici vraćaju se u zemlju kojoj nedostaju i osnovne potrepštine i realni izgledi za budućnost.
I dok kriza nastavlja da se pogoršava, međunarodna humanitarna pomoć Avganistanu se smanjuje.
“Moramo stati uz narod Avganistana koji zavisi od osnovne pomoći i primijeniti provjerena rješenja kako bismo omogućili oporavak s nadom, dostojanstvom i perspektivama“, naglašava Džon Ajlif, direktor WFP u Avganistanu, u nedavnom izvještaju Svjetskog programa za hranu UN.
Međutim, prvi put u posljednjih nekoliko decenija WFP ne može da pokrene sveobuhvatan zimski program pomoći i da istovremeno proširi hitnu pomoć i podršku u snabdijevanju hranom širom zemlje.
Svjetskom programu za hranu UN hitno je potrebno 468 miliona američkih dolara kako bi šest miliona najugroženijih ljudi u Avganistanu dobilo pomoć u hrani koja spasava živote i pomaže im da prežive oštru zimu.