Jedna od najvećih kineskih medijskih platformi, „NetEase“, objavila je 14. decembra tekst koji je uzdrmao ruske bezbjednosne i političke krugove. U članku se Peking poziva da se pripremi za najgori scenario – mogući raspad Rusije, uz jasnu poruku da sedam miliona kvadratnih kilometara ruskog Dalekog istoka ne smije ostati van kineskog domašaja.
U tekstu se taj region opisuje kao ogromno, ali zapušteno bogatstvo, prepun prirodnih resursa koji su Kini prijeko potrebni, ali koji su, kako navode kineski autori, za Moskvu postali teret zbog nedostatka novca, stanovništva i iscrpljenosti izazvane ratom u Ukrajini.
Priručnik za „prikrivenu aneksiju“
Posebno zabrinjava dio teksta u kojem se praktično nudi strategija postepenog preuzimanja teritorije, bez otvorenog vojnog sukoba. Kao ključni alati navode se:
- masovna kineska ulaganja
- preseljenje ljudi i kapitala
- dugoročni infrastrukturni ugovori
- kreditno zaduživanje koje stvara zavisnost
- promocija lokalnih elita lojalnih Pekingu
- uvođenje juana kao sredstva plaćanja
Autori se pritom pozivaju i na tzv. „nejednake ugovore“ iz perioda 1858–1860. godine, kojima je Rusija tada dobila veliki dio Dalekog istoka, ostavljajući otvorena vrata za ponovno pokretanje teritorijalnih pitanja.
Strah Moskve koji traje decenijama
Rastući uticaj Kine na Dalekom istoku već više od dvije decenije predstavlja jednu od najvećih noćnih mora ruskih bezbjednosnih struktura. Riječ je o regionu od izuzetne strateške važnosti, u kojem se nalaze ključne industrije, uključujući vazduhoplovni kompleks u Komsomoljsku na Amuru, gdje se proizvode najnapredniji ruski borbeni avioni Su-35 i Su-57.
Kina je već kupila Su-35, dok Su-57 sadrži tehnologije koje Peking otvoreno želi da posjeduje, što dodatno pojačava zabrinutost Moskve.
Putin se boji kineskog prodora
Prema povjerljivom dokumentu ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), koji je ranije ove godine dospio u javnost, čak i predsjednik Vladimir Putin strahuje da Kina već „zadire u ruski prostor“. Dokument, koji je objavio New York Times, opisuje tihu, ali intenzivnu obavještajnu borbu u sjenci između dvije formalno prijateljske države.
„Pileća kost“ za Rusiju, blago za Kinu
Kineski autori bez diplomatskih rukavica Daleki istok nazivaju „pilećom kosti“ za Rusiju – teritorijom koja je ogromna, ali bez koristi jer, kako tvrde, Moskva nema ni novca ni ljudi da je razvija.
Za Kinu je, s druge strane, riječ o pravom blagu: području bogatom zlatom, dijamantima, naftom, gasom, drvetom i rijetkim resursima, upravo onim što Pekingu dugoročno nedostaje.
Ironija je u tome što se Rusija, nakon zapadnih sankcija zbog invazije na Ukrajinu, strateški okrenula Kini, a sada se suočava s mogućnošću da joj upravo taj saveznik postane najveća prijetnja teritorijalnom integritetu.