U sjeni rata s Iranom prolazi jedan od najvažnijih pomaka u američkoj vanjskoj politici posljednjih decenija – Sjedinjene Države se ove godine povlače iz velikog broja međunarodnih organizacija i institucija. To je potvrda sistemskog rasta skepticizma prema multilateralizmu i globalnoj saradnji pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon što je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije prvog dana svog drugog mandata, početkom godine Trump je potpisao povlačenje SAD-a iz 66 međunarodnih organizacija i tijela, uključujući 31 entitet povezan s Ujedinjenim nacijama i 35 tijela izvan UN-ovog sistema.
Bijela kuća je saopštila da mnoge od tih institucija „djeluju suprotno nacionalnim interesima, sigurnosti, ekonomskom prosperitetu ili suverenitetu SAD-a“, posebno u pitanjima globalne klime, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i razvoja.
Reakcije iz međunarodne zajednice i među stručnjacima su različite, ali je geopolitički ton jasan – potezi Washingtona odbacuju tradicionalni pristup globalnog liderstva u korist strategije usmjerene na geopolitičku autonomiju i stvaranje novih bilateralnih i ad hoc foruma.
Kinezi na suprotnoj strani
Malo ko od vodećih svjetskih političara podržao je ovu odluku, a među najglasnijim kritičarima bila je Kina, koju je Trump posjetio prošle sedmice. Direktorica Odjela za informacije Ministarstva vanjskih poslova Kine Mao Ning odbacila je američke motive i istakla ulogu multilateralnih institucija u održavanju globalne stabilnosti.
„Suština multilateralnih organizacija leži u zastupanju zajedničkih interesa svih država, a ne u služenju interesima jedne zemlje. Samo efikasan multilateralni sistem može spriječiti da međunarodni poredak postane ‘poredak džungle’ u kojem snaga jačeg zamjenjuje pravo.“
Kineski stav nije samo diplomatska pozicija. Peking sve više pokušava da se pozicionira kao zagovornik i zaštitnik globalnog multilateralizma, najavljujući saradnju s UN-om i ostalim međunarodnim tijelima i snažno kritikujući američku politiku „Amerika na prvom mjestu“ kao prijetnju globalnoj stabilnosti.
Istovremeno, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na ozbiljne finansijske i operativne posljedice američkog pristupa, ističući da globalna organizacija rizikuje „finansijski kolaps“ zbog kašnjenja američkih doprinosa i povlačenja iz ključnih tijela.
Međunarodne organizacije civilnog društva takođe su oštro reagovale. Više od 60 organizacija poslalo je otvoreno pismo protiv povlačenja SAD-a iz multilateralnih struktura, upozoravajući da je globalna saradnja u oblasti ljudskih prava, demokratije i humanitarne pomoći ugrožena upravo u trenutku rastućih geopolitičkih rizika.
Naučna zajednica, posebno u oblasti klimatskih promjena, takođe upozorava na potencijalne štete. Prema Stanfordovom stručnjaku Robu Jacksonu, povlačenje SAD-a iz tijela kao što je UNFCCC (Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama) može oslabiti napore za smanjenje emisija i globalnu klimatsku saradnju, jer daje drugim državama „izgovor da odgode vlastite obaveze“.
Preoblikovanje međunarodnog poretka
Odluka Washingtona da se distancira od multilateralnih tijela nije izolovan fenomen, već dio šire geopolitičke strategije. Prema analizi stručnjaka iz američkog think-tanka Brookings Institution, Trumpova vanjska politika ne pokušava samo da reformiše međunarodne institucije, već da preoblikuje međunarodni poredak.
U analizi ovog instituta iz januara ove godine navodi se da „Trumpova vanjskopolitička vizija ne želi da obnovi međunarodni poredak iz Drugog svjetskog rata – ona želi da ga zamijeni modelom u kojem SAD nije ograničen u primjeni svoje ekonomske i vojne moći“.
Cilj je, kako navode, prelazak u poredak u kojem pojedine države koriste svoj uticaj direktno, bilateralno ili kroz nove forume bez posredovanja tradicionalnih tijela. Zapadni saveznici se sve češće suočavaju s pitanjem sopstvene strategije: da li da se i dalje oslanjaju na američko vođstvo ili da jačaju sopstvene, autonomne kapacitete – bilo unutar EU-a, NATO-a ili kroz druge regionalne okvire.
Stručnjaci upozoravaju da povlačenje iz multilateralnih tijela može imati dugoročne posljedice na sposobnost zajedničkog odgovora na globalne krize. Prema komentaru Allison Lombardo iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona, ovim povlačenjem najviše su ugroženi borba protiv klimatskih promjena, zdravstvena sigurnost i zapošljavanje u UN-ovim organizacijama.
Trump neće globalističke agende
Analitičari iz Human Rights Watcha i Amnesty Internationala kritikuju ove poteze kao napad na pravni i humanitarni poredak, navodeći da se SAD pokušava povući iz institucija koje su gradile međunarodne standarde ljudskih prava i zaštite, čime se slabe globalni mehanizmi zaštite i saradnje.
Direktor HRW-a Louis Charbonneau kaže da se posljedice povlačenja već osjećaju. „Odluka SAD-a da se povuče iz brojnih tijela Ujedinjenih nacija predstavlja posljednji udar na zaštitu ljudskih prava i globalnu vladavinu prava, koju je Amerika pomagala da gradi posljednjih 80 godina.“
Donald Trump ima jasno objašnjenje za ovakve poteze. „Ovim će se prekinuti finansiranje američkih poreskih obveznika i učešće u tijelima koja promovišu globalističke agende umjesto prioriteta SAD-a ili koja se bave važnim pitanjima neefikasno, tako da je američki novac bolje rasporediti na druge načine kako bi se podržale relevantne misije.“
Predsjednik Trump najavio je da ovo nije kraj povlačenja – nova se mogu očekivati već prije ljeta tekuće godine.