Sivi veo koji se u zimskim mjesecima nadvija nad gradovima odavno više nije samo magla. Smog, opasna mješavina štetnih gasova i sitnih čestica, sve češće dostiže alarmantne nivoe i direktno ugrožava zdravlje građana. Stručnjaci upozoravaju da zagađen zrak svake godine odnosi hiljade života, dok posljedice najviše osjećaju oni najranjiviji.
Glavni uzroci smoga su izduvni gasovi automobila, industrijska postrojenja i kućna ložišta, posebno ona koja koriste ugalj i drva lošeg kvaliteta. Problem dodatno pogoršavaju vremenski uslovi, poput temperaturne inverzije, kada se hladan zrak zadržava pri tlu i sprečava razmjenu sa čišćim slojevima atmosfere. U takvim danima zagađenje ostaje „zarobljeno“ nad gradovima, a građani satima udišu opasne čestice.
Ljekari upozoravaju da produžena izloženost smogu može izazvati iritaciju očiju i disajnih puteva, hronični kašalj, pogoršanje astme i bronhitisa, ali i ozbiljnije bolesti srca i pluća. Posebno su ugrožena djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici. Zdravstvene ustanove bilježe povećan broj pacijenata upravo u danima kada su koncentracije zagađenja najviše.
Osim zdravlja ljudi, smog ima i dugoročne posljedice po okoliš. Smanjena vidljivost otežava saobraćaj, biljke sporije rastu, a istorijski spomenici i fasade zgrada ubrzano propadaju zbog taloženja štetnih čestica i kiselih spojeva. Sve to dodatno narušava kvalitet života u urbanim sredinama.
Šta građani mogu učiniti da se zaštite
Iako rješavanje problema smoga zahtijeva sistemske mjere i odgovornost institucija, stručnjaci ističu da i sami građani mogu učiniti određene korake kako bi smanjili rizik po zdravlje.
Prije svega, preporučuje se redovno praćenje indeksa kvaliteta zraka. U danima kada je zagađenje visoko, boravak na otvorenom treba svesti na minimum, posebno u jutarnjim i večernjim satima. Fizičke aktivnosti na otvorenom tada je bolje zamijeniti boravkom u zatvorenom prostoru.
U kućama i stanovima savjetuje se zatvaranje prozora u periodima najvećeg zagađenja, kao i korištenje pročistača zraka ili ovlaživača s filtrima. Provjetravanje prostorija najbolje je obavljati u trenucima kada je kvalitet zraka nešto bolji, najčešće tokom dana ili nakon jačeg vjetra.
Građanima koji moraju boraviti napolju preporučuje se nošenje zaštitnih maski s filterima (poput FFP2 ili N95), koje mogu smanjiti udisanje sitnih čestica. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci – šetnje i boravak na igralištima u danima jakog smoga treba izbjegavati.
Ljekari također savjetuju jačanje imuniteta kroz zdravu ishranu, unos dovoljno tečnosti i izbjegavanje pušenja, jer duhanski dim dodatno opterećuje pluća. Osobe s hroničnim bolestima trebale bi redovno uzimati terapiju i konsultovati ljekara u slučaju pogoršanja simptoma.
Mali koraci koji doprinose većem rješenju
Osim lične zaštite, građani mogu doprinijeti i smanjenju zagađenja. Korištenje javnog prevoza, dijeljenje vožnje, hodanje ili vožnja bicikla smanjuju emisije štetnih gasova. U domaćinstvima se preporučuje korištenje kvalitetnijih goriva i energetski efikasnih sistema grijanja, kao i izbjegavanje spaljivanja otpada.
Stručnjaci naglašavaju da borba protiv smoga zahtijeva zajednički napor – od pojedinca do institucija. Dok se čekaju dugoročna rješenja i strožije mjere, informisanost i odgovorno ponašanje građana mogu napraviti značajnu razliku.
Smog možda nije uvijek vidljiv, ali njegove posljedice jesu. Upravo zato, zaštita zdravlja i okoliša mora postati prioritet svih koji dišu isti zrak.