Koliko je glasova zaista potrebno da bi neko postao srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Pogled na posljednja četiri izborna ciklusa pokazuje da se izborni prag u Republici Srpskoj značajno mijenjao — od tijesnih pobjeda, sa manje od 300 hiljada ukupno osvojenih glasova do rekordnih rezultata koji su prelazili 360 hiljada. Istovremeno, rezultati pokazuju i da su izbori za ovu funkciju često mnogo neizvjesniji nego što se danas pamti.
2010: Manje od 300 hiljada dovoljno za pobjedu
Na izborima 2010. godine Nebojša Radmanović, kandidat SNSD-a i koalicionih partnera, osvojio je 295.629 glasova ili 48,92 odsto podrške.
Njegov glavni protivkandidat Mladen Ivanić osvojio je 285.951 glas, odnosno 47,31 odsto.
Razlika između njih iznosila je manje od 10 hiljada glasova.
Danas, kada se govori o dominaciji velikih stranaka i stabilnim biračkim bazama, često se zaboravlja koliko su tada izbori bili neizvjesni. U tom trenutku manje od 300 hiljada glasova bilo je dovoljno za pobjedu.
2014: Izbori koje je odlučilo nekoliko hiljada glasova, Ivanić prvi probio granicu od 300.000 glasova
Četiri godine kasnije uslijedila je jedna od najdramatičnijih izbornih trka u Republici Srpskoj.
Mladen Ivanić, kandidat Saveza za promjene, osvojio je 317.799 glasova ili 48,69 odsto podrške.
Željka Cvijanović osvojila je 310.867 glasova ili 47,63 odsto.
Razlika je iznosila svega 6.932 glasa. To je praktično nekoliko većih biračkih mjesta ili jedan manji grad u Republici Srpskoj. Ti izbori pokazali su da promjena raspoloženja malog dijela birača može potpuno promijeniti političku sliku BiH. Ujedno, to je bio posljednji put da je opozicija osvojila mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH.
2018: Dodikov rekord i potpuno novi izborni prag
Na izborima 2018. godine Milorad Dodik osvojio je 368.210 glasova i 53,88 odsto podrške.
To je ubjedljivo najveći rezultat u posljednjim izbornim ciklusima za ovu funkciju.
Njegov protivkandidat Mladen Ivanić osvojio je 292.065 glasova.
Zanimljivo je da bi rezultat od gotovo 300 hiljada glasova u ranijim izbornim ciklusima vjerovatno bio dovoljan za pobjedu, ali 2018. godine nije bio ni blizu dovoljan za ozbiljnije ugrožavanje SNSD-a. Upravo ti izbori pokazali su koliko je SNSD podigao izborni prag i biračku mobilizaciju.
Granica od gotovo 370 hiljada glasova postala je nova politička realnost.
2022: SNSD ostaje iznad 320 hiljada glasova
Na izborima 2022. godine Željka Cvijanović osvojila je 327.720 glasova i postala srpski član Predsjedništva BiH.
Njen protivkandidat Mirko Šarović osvojio je 224.912 glasova.
Iako je rezultat SNSD-a bio slabiji nego Dodikov četiri godine ranije, ostalo je jasno da je za ozbiljnu pobjedu danas potrebno najmanje 320 hiljada glasova. To pokazuje da visoki izborni prag više nije izuzetak jednog izbornog ciklusa, nego nova politička realnost u Republici Srpskoj.
Šta brojke govore pred izbore 2026?
Retrospektiva posljednjih izbora pokazuje nekoliko važnih političkih trendova. Prvo, izbori za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske gotovo nikada nisu bili potpuno jednosmjerni. I 2010. i 2014. godine odlučivale su relativno male razlike. Drugo, posljednja dva izborna ciklusa pokazala su da kandidat koji želi ozbiljnu šansu za pobjedu mora računati na najmanje 320 hiljada glasova.
To automatski otvara pitanje šta svaka strana mora uraditi pred izbore 2026. godine.
Ako brojke nešto pokazuju, onda je jasno da će kandidat opozicije morati imati:jedinstvenu podršku većine opozicionih stranaka, visoku izlaznost i minimalno rasipanje glasova.
Na drugu stranu jedinstven prijedlog vladajuće koalicije ( biće kandidat SNSD-a ) može imati komotniju situaciju, međutim postavlja se pitanje može li to ime da osigura najmanje 300.000 glasova.
Politička matematika je ovdje jasna – posljednjih izbora pokazuje se da je danas mnogo teže pobijediti nego prije deset ili petnaest godina.
Od 295 do 368 hiljada glasova prag za pobjedu
Kada se pogledaju posljednja četiri izborna ciklusa, vidi se koliko se mijenjao prag za pobjedu:
— Radmanović: 295.629
— Ivanić: 317.799
— Dodik: 368.210
— Cvijanović: 327.720
Prag za drugoplasiranog
2010 — Ivanić: 285.951
2014 — Cvijanović: 310.867
2018— Ivanić: 292.065
2022— Šarović: 224.912
Ove brojke možda najbolje pokazuju kako se mijenjala politička snaga stranaka, izlaznost birača i ukupna polarizacija političke scene u Republici Srpskoj. A istorija izbora pokazuje još jednu stvar — da razliku između pobjede i poraza ponekad može napraviti samo nekoliko hiljada glasova.