Od usvajanja zakona o
sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine u skladu s
evropskim standardima dijelio nas je samo jedan korak. Ta nepremostiva prepreka
u prethodnom mandatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bili su delegati
HDZ-a BiH i SNSD-a, koji su imali većinu od osam delegata u Domu naroda PSBiH i
koji su tu većinu koristili da blokiraju usvajanje zakona koji bi značili
napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.
Zakon o sukobu interesa jedan
je od 14 prioriteta Evropske komisije koje vlasti naše zemlje treba da ispune,
a Prijedlog zakona koji je bio usklađen s evropskim standardima podržali su
zastupnici Zastupničkog doma PSBiH, ali dalje od toga nisu dozvolile dvije
stranke koje se često čak i pozivaju na Evropsku uniju, evropske standarde, i
koje za sebe često kažu da im je članstvo BiH u Uniji prioritet.
Drugi pokušaj da se donese
lošiji zakon
Koliko je, u ovom slučaju
HDZ-u BiH članstvo u Evropskoj uniji prioritet najbolje je pokazao Prijedlog
zakona o sukobu interesa.
Nakon što su s partnerima iz
SNSD-a uspješno spriječili usvajanje
kvalitetnijeg zakona o sukobu interesa, u ovoj stranci su došli na ideju da
predlože još lošiji zakon od postojećeg.
Naime, prije nekoliko dana iz
Ministarstva pravde BiH, kojim rukovodi kadar HDZ-a Josip Grubeša, u proceduru
su uputili novi Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Ivana Korajlić, izvršna
direktorica Transparency International BiH za Buku kaže da se Nacrt zakona o
sukobu interesa koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH značajno razlikuje
od onoga koji je već bio u proceduri ove godine.
“Razlikuju se u velikoj
mjeri. Prije svega, ovaj koji je bio u parlamentarnoj proceduri i koji su
oborili HDZ i SNSD bio je unapređenje u odnosu na postojeći Zakon i ispunjavao
je sve međunarodne standarde i pozitivno je bio ocijenjen od svih međunarodnih
institucija jer je, zapravo, predviđao i nezavisnu komisiju i jasnija pravila
što se tiče nespojivosti i obavljanja višestrukih funkcija, što se tiče kontrole
imovinskih kartona, sankcija i slično. Ovo sada, što je Ministarstvo pravde
uputilo na konsultacije, je već drugi pokušaj Ministarstva pravde da ponudi
rješenje koje je lošije i od postojećeg zakona”, ističe Korajlić.
Pojasnila je i dio novog
nacrta koji se tiče nespojivosti javnih funkcija.
“Sve one najbitnije odredbe
koje su usmjerene na sprečavanje sukoba interesa potpuno su relaksirane čak i u
odnosu na postojeći zakon. Od toga da su izabrani nosioci funkcija, dakle
zastupnici i delegati izuzeti od većine odredbi koje su vezane za nespojivost
funkcija što u drugim javnim institucijama, što u javnim preduzećima,
udruženjima i slično, do toga da su i za ostale nosioce funkcija oslabljene
odredbe i kada govorimo o nespojivosti, recimo, sa udruženjima koja se
finansiraju iz budžeta, ili sa javnim preduzećima i slično. Ovo je do sada bilo
propisano zakonom i bilo je zabranjeno. Kada govorimo i o bliskim srodnicima i
tu su čak obesmislili odredbe”, naglašava naša sagovornica.
Korajlić dodaje da je Ministarstvo
pravde BiH predvidjelo i “neko čudno tijelo za provođenje zakona”.
“Predviđeno je tijelo sa vrlo
nejasnim nadležnostima, u smislu kako uopšte provode postupak, kako bi izricali
mjere. Tako se na nekim dijelovima navodi da će za pojedine prekršaje
rukovodilac institucije u kojoj nosilac funkcije obavlja dužnost, odlučivati o
mjerama i utvrđivati okolnosti i odgovornost. Zatim se spominju i neke druge
vrste postupaka, a da ne govorim da je procedura za izbor članova komisije za
sukob interesa vrlo komplikovana i nejasna. Ima nekakvo posebno tijelo koje
imenuje, dakle nije Parlamentarna skupština, nije klasični način izbora”,
govori direktorica TIBiH.
Legalizacija sukoba
interesa
Ona konstatuje da je apsurdno
da Ministarstvo pravde BiH, pod okriljem unapređenja zakona i provođenja
reformi i EU prioriteta, opet nudi neko čudno i nejasno rješenje, koje derogira
čak i postojeće odredbe.
Pitali smo je da li to znači
da bi po novom zakonu jedna osoba mogla u isto vrijeme biti zastupnik u
Parlamentu BiH i direktor JP Putevi Republike Srpske.
“Da, tako je. Zato što su
ovaj dio oko nespojivosti za većinu članova koji se odnose na nespojivosti
izuzeli izabrane nosioce funkcija. S druge strane, čak su dozvolili za sve
nosioce funkcija da mogu biti članovi upravnog i nadzornog odbora javnih
preduzeća. Zbog toga i govorim da je ovaj nacrt lošiji u odnosu na Zakon koji
je sada na snazi, jer smo imali slučajeve sukoba interesa, koji su utvrđeni
upravo po ovim osnovama”, navodi Korajlić.
Paralelno s ovim dešava se i
to da nam predsjednik HDZ-a BiH, stranke iz koje je i ministar Grubeša, s
vremena na vrijeme ponovi kako nemamo pravne države.
Tako je Dragan Čović prije
nekoliko dana, nakon sastanka s predsjednicima SDP-a BiH, Naše stranke i NiP-a,
kazao kako će načelo formiranja vlasti biti programsko.
“Program koji ćemo zajednički
usaglasiti, ne dvije stranke, morat će tri stranke usaglasiti ono što možemo da
provodimo. Drugim riječima, mi želimo da Vijeće ministara radi punim
kapacitetom, ne kao sada da imamo telefonske sjednice i da ne znamo ko predlaže
materijale za parlament. U tome što napravimo kroz programski dio, dominantno
će tu biti ovaj euroatlantski put, vanjska politika i ono što nadležnostima
pripada Bosni i Hercegovini. Ja sam uvjeren da ćemo imati znatno bolju
protočnost i suradnju nego što smo imali u zadnje četiri godine. U zadnje
četiri godine, ja ne znam da je usvojeno na prste jedne ruke novih zakonskih
rješenja, a trebali smo ih imati na stotine i stotine. Želja je sada da nas
ovaj programski dokument usmjeri oko sva tri pitanja: vanjske politike, pravne
države i ekonomsko-socijalnog paketa”, kazao je Čović.
Dakle, kao što možete
zapaziti, ovo je priča koju Čović ponavlja već godinama: HDZ je za evropski put
Bosne i Hercegovine, HDZ je za pravnu državu i tako ukrug.
HDZ se pokazao u
opstrukcijama
No, oni koji prate politička
dešavanja u BiH itekako su svjesni da djelovanje HDZ-a u praksi nema dodirnih
tačaka s onim što lider ove stranke priča u javnosti.
“Dragan Čović se stalno poziva
i na evropske vrijednosti i na evropske integracije a Ministarstvo pravde kojim
rukovodi njegov ministar uporno nudi potpuno loša rješenja. Mi smo već i ranije
imali jedan pokušaj Ministarstva pravde koje je uputilo isto Nacrt zakona o
sukobu interesa na Vijeće ministara BiH pa ga povuklo, jer je dobilo jako loše
ocjene i Venecijanske komisije i Evropske unije. Kada su ga povukli, rekli su
da će ga unaprijediti i sada ponovo na javnu raspravu stavljaju još gore
rješenje. Ne znam ko će dalje preuzeti Ministarstvo pravde u novom mandatu, ali
HDZ se već do sad pokazao da sve ono što je trebalo da se uradi po pitanju
unapređenja borbe protiv korupcije i vladavine prava da su opstruisali u
Parlamentu BiH, što kroz Predstavnički dom, što kroz Dom naroda”, jasna je
Korajlić.