Nakon što su objavljeni rezultati testiranja krvi stanovnika Vareša, prema kojima je kod svih 44 testirane osobe utvrđeno prisustvo olova, u javnosti je otvorena ozbiljna rasprava o dugotrajnoj izloženosti stanovništva teškim metalima i mogućim izvorima zagađenja. Kod 17 osoba zabilježene su vrijednosti koje zahtijevaju hitne zdravstvene mjere, iako zdravstvene institucije navode da nema znakova akutnog trovanja, već da se radi o hroničnoj, dugotrajnoj izloženosti.
Testiranje je proveo Dom zdravlja Vareš, a Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, na njihov zahtjev, izvršio je hitnu terensku procjenu. Institut je potvrdio da nalazi ukazuju na višegodišnju izloženost olovu. Preliminarne analize vode s lokalnih izvorišta nisu pokazale prisustvo ovog teškog metala, zbog čega se kao mogući izvor zagađenja sve češće spominju prašina i lebdeće čestice u zraku.
Većina testiranih osoba dolazi iz naselja smještenih u blizini industrijskih i rudničkih postrojenja te deponija jalovine. Građani ovih područja tvrde da su godinama upozoravali na potrebu sistematskih zdravstvenih pregleda i ispitivanja okoliša, ali da do sada nije bilo sveobuhvatnih analiza.
Dom zdravlja Vareš obavijestio je nadležne zdravstvene institucije i zatražio proširenje testiranja na veći broj stanovnika, ističući da lokalna zajednica nema kapacitete da sama odgovori na ovako ozbiljan zdravstveni izazov. Na slučaj su reagirale i federalne vlasti, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo je hitan inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo stanje okoliša i eventualni izvori zagađenja.
U međuvremenu se oglasila i kompanija DPM Metali BH, koja posluje na području Vareša. U svom saopštenju kompanija navodi da razumije zabrinutost građana te da su zdravlje ljudi i zaštita okoliša njeni najviši prioriteti. DPM Metali BH ističe da je, nakon preuzimanja operacija i sticanja vlasništva prije tri mjeseca, finansijski podržala nezavisno zdravstveno testiranje koje je proveo Dom zdravlja Vareš, čime je ispunjena obaveza preuzeta još 2020. godine od strane prethodnog operatera.
Iz kompanije naglašavaju da su proces testiranja, stručno tumačenje rezultata i zdravstvene preporuke isključiva odgovornost zdravstvenih institucija. Također pozdravljaju brzu reakciju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, koji je ukazao na postojanje hronične, dugotrajne izloženosti olovu.
DPM Metali BH navodi da kontinuirano provodi monitoring kvaliteta zraka, vode i prašine putem akreditovanih institucija i u skladu s važećim propisima, te da do sada provedene analize nisu utvrdile prisustvo olova koje bi se moglo dovesti u vezu s poslovanjem kompanije. U saopštenju se dodaje da ostaju u potpunosti otvoreni za saradnju s lokalnom zajednicom i svim nadležnim zdravstvenim, okolišnim i inspekcijskim organima.
Istraga o prisustvu olova u krvi stanovnika Vareša i dalje traje. Stručnjaci upozoravaju da će naredni koraci koji obuhvataju prošireno zdravstveno testiranje, detaljna analiza zraka, tla i prašine, te puna transparentnost svih uključenih strana biti ključni za utvrđivanje uzroka zagađenja i sprečavanje daljnjeg ugrožavanja zdravlja građana.
Na informacije o prisustvu olova u krvi stanovnika Vareša reagovale su i ekološke organizacije na društvenim mrežama. Fondacija ACT je u objavama upozorila da slučaj ne bi trebao iznenađivati javnost, s obzirom na to da nezavisni dio akademske zajednice i ekološki aktivisti godinama upozoravaju na negativne posljedice rudarskih projekata po okoliš i zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini i regionu.
U svojim objavama Fondacija ACT je problematizirala koncept takozvanog „zelenog rudarenja“, navodeći da se radi o mitu i propagandi.
Iz Fondacije ACT posebno ističu da su jalovišta formirana u neposrednoj blizini stambenih objekata, na što su, kako navode, mjesecima upozoravali nadležne institucije. Naglašavaju da su rudarenje i prerada rude među najvećim zagađivačima životne sredine, te da ovakva praksa nosi ozbiljne rizike po zdravlje lokalnog stanovništva.
Fondacija ACT navodi da su 24. novembra ove godine uputili opsežne primjedbe i komentare na zahtjev za obnovu okolinske dozvole za podzemnu eksploataciju na eksploatacionom polju „Rupice“. U tim komentarima, kako ističu, posebno su ukazali na dugoročne zdravstvene i ekološke rizike povezane s jalovištima, uključujući moguće prisustvo olova, kadmija i arsena, kao i rizik od kisele drenaže iz sulfida, koja može ugroziti akvatične ekosisteme i zdravlje stanovništva.
Iz Fondacije ACT poručuju da će u narednim danima i sedmicama javnosti detaljnije predstaviti svoje komentare, te su uputili apel nadležnom entitetskom ministarstvu da ih uvaži prilikom odlučivanja o produženju okolinske dozvole.
Aarhus centar u BiH upozorava da je riječ o ozbiljnom riziku po zdravlje ljudi i okoliš, koji zahtijeva hitno uključivanje nadležnih institucija na svim nivoima, potpunu transparentnost prema građanima, nezavisna mjerenja i procjene uticaja na zdravlje, kao i odgovornost svih aktera uključenih u rudarske aktivnosti.
Pravo građana na zdravu životnu sredinu, pristup informacijama i učešće u donošenju odluka mora biti poštovano. Zdravlje ljudi mora imati prednost nad ekonomskim interesima.