Zbog rasta cijena energije i usporavanja privrede, evropske vlade s ograničenim budžetima imaju sve manje alata za zaštitu građana od posljedica. Evropski lideri stoga strahuju da će se sukob Donalda Trumpa s Iranom iz ekonomskog šoka uskoro pretvoriti u političku krizu za ionako krhki politički centar Unije, piše POLITICO.
„Troškovi energije prelijevaju se na cijene hrane, prevoza i stanovanja, što najteže pogađa domaćinstva s nižim i srednjim primanjima“, rekao je Seamus Boland, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz cijele Evrope i savjetuje Evropsku komisiju o ekonomskoj i radnoj politici.
„Politički, to stvara nepovjerenje — ne samo prema nacionalnim vladama, već i u sposobnost evropskih institucija da zaštite građane od spoljašnjih šokova. Time se rizikuje jačanje podrške protekcionističkim ili politikama okrenutim ka unutra.“
Francuska je najveći ulog, ali nije jedini signal da se politički centar u Evropi raspada. Pobjeda prokremaljskog bivšeg predsjednika Rumena Radeva u Bugarskoj 20. aprila uznemirila je vladajuće političare širom kontinenta. U Rumuniji bi koaliciona kriza uskoro mogla s vlasti svrgnuti proevropskog premijera Iliju Bolojana.
U Njemačkoj, pak, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) cilja na uspjeh na septembarskim izborima u saveznoj državi Saksonija-Anhalt, nakon što je već ostvarila prodor u dijelove zapadne Njemačke, daleko od svoje tradicionalne baze na istoku.
Sukob s Iranom biće glavna tema sastanka zamjenika ministara finansija iz 27 država članica EU, koji se danas sastaju u Atini kako bi raspravljali o načinima zaštite Unije od ekonomskih posljedica bez guranja u novu dužničku krizu, navode dvojica diplomata EU upoznatih s pripremama.
Njihovi šefovi, ministri finansija, nastaviće raspravu sljedeće sedmice u Briselu, u trenutku kada ministarstva finansija započinju zahtjevan posao izrade nacionalnih budžeta za narednu godinu.
Uzbuna u Evropi
Na dvodnevnom samitu evropskih lidera prošle sedmice na Kipru, kao i na sastanku ekonomskih stručnjaka u Grčkoj, u privatnim razgovorima i javnim izjavama provlačila se ista poruka: evropska privreda već je slaba, a šok izazvan sukobom s Iranom prijeti da situaciju učini politički eksplozivnom.
„Kako se blokada Hormuškog moreuza nastavlja, jasno je da su njene posljedice sve izraženije i prelijevaju se na cijelu ekonomiju“, rekao je za Politico evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis na marginama Delfskog ekonomskog foruma u Grčkoj.
„Savjetujemo da se držimo privremenih i ciljanih mjera kako bi se ograničio njihov fiskalni uticaj jer je fiskalni prostor sada manji nego što je bio nakon pandemije covida-19 i prve energetske krize 2022. godine, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.“
Sukob Vašingtona i Teherana se nastavlja nakon što su nedavni pregovori otkazani u posljednjem trenutku. Hormuški moreuz ostaje zatvoren za većinu komercijalnog prometa, što drži cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Napadi predvođeni SAD-om i Izraelom najnoviji su i najoštriji okidač za ekonomsku uzbunu u Evropi, iako upozorenja stižu već godinama. Bivši šef Evropske centralne banke Mario Draghi još je 2024. upozorio da Evropi prijeti „spora agonija“ ako lideri ne preduzmu dalekosežne reforme kako bi uhvatili korak s brže rastućim ekonomijama Kine i SAD-a.
„Ne smijemo potcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki, ruski i kineski predsjednik izrazito protiv Evropljana“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Atini, gdje je nakon samita EU razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. „Stoga je ovo pravi trenutak da se probudimo.“
Kao znak rastućih finansijskih pritisaka, oba lidera su iskoristila sastanak kako bi pozvala na reprogram otplate duga iz plana EU za oporavak nakon pandemije te na novo zaduživanje na nivou Unije radi finansiranja ključnih investicija.
Prijetnja stagflacije
Ekonomska tromost koja godinama muči Evropu pretvara se u nešto mnogo urgentnije: stagflaciju. Rast cijena podstaknut ratom i blokadom sudara se sa slabim rastom širom Unije. Kriza, koja se nekad smatrala privremenom, sada ima dugotrajnije efekte, ističe Dombrovskis.
„Suočeni smo sa stagflacijom — istovremenim usporavanjem ekonomije i rastom inflacije“, rekao je za Politico. „Gotovo je sigurno da ćemo u našim proljetnim prognozama u drugoj polovini maja morati korigovati našu cjelogodišnju ekonomsku prognozu naniže.“
Njemačka i Italija, koje zajedno čine više od trećine ukupnog BDP-a Evropske unije, posljednjih dana obje su snizile svoje cjelogodišnje ekonomske prognoze.
Na samitu prošle sedmice lideri EU razmatrali su prijedloge Komisije za ublažavanje udara energetske krize. Među njima su smanjenje poreza na struju, socijalni programi za ugrožena domaćinstva, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetske mreže i koordinisano punjenje skladišta gasa.
Međutim, mogućnosti Brisela i nacionalnih vlada s ionako opterećenim budžetima su ograničene. Mnoge članice EU i dalje se bore s visokim dugovima i deficitima preostalim iz pandemijskih programa podrške privredi.
To ostavlja malo prostora za opsežne intervencije kakve je Evropa primijenila tokom pandemije ili nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dombrovskis je poručio da Komisija odustaje od neselektivnih mjera velikog obima i poziva vlade da se drže „ciljane i privremene“ podrške, odnosno da intervenišu samo tamo gdje je najpotrebnije.
Ponovo isplivavaju stare podjele
Sumorna ekonomska slika ponovo otvara i jednu od najstarijih podjela unutar EU: sukob između štedljivih sjevernih zemalja i južnih članica koje traže veću podršku Brisela. Pregovori o budžetu EU teškom 1,8 biliona eura za period od 2028. do 2034. postali su bojno polje.
Zemlje sa sjevera žele ograničiti potrošnju i preusmjeriti više novca u odbranu, dok južne članice tvrde da im je neophodna ekonomska podrška. Pritisak na pregovore stvara i obaveza koja dospijeva 2028. godine, kada EU mora početi otplaćivati 25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga nastalog zbog saniranja posljedica pandemije.
„Zadužili smo se za vrijeme covida. Danas nam neki govore da to moramo brzo otplatiti“, rekao je Macron u petak. „To je idiotski.“