Posljednjih dana aktuelizirala se priča o novom povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH nakon što je Savez samostalnih sindikata na Ekonomsko-socijalnom vijeću zatražio da Vlada FBiH donese novu odluku kojom će u 2026. godini minimalna plaća s trenutnih 1.000 KM rasti na 1.200 KM. Njihovim zahtjevima tu nije kraj, pa predlažu i da se kreira više nivoa minimalne plaće, odnosno da ona bude određena prema stručnoj spremni radnika. Iako su iz Udruženja poslodavaca FBiH kazali kako je ovaj prijedlog sindikata teško provodiv, određena je radna grupa pri ESV-u FBiH koja će se baviti ovim pitanjem do 20. decembra.
Sindikati se nisu posebno osvrtali na činjenicu da se broj radnika ne povećava
Koliko je realno dodatno povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH gdje vlast nije imala snage da provede reformu koju je godinama najavljivala i na kojoj je kreirala izbornu kampanju uoči prošlih općih izbora 2022. godine, pitali smo profesora na Ekonomskom fakultetu u Zenici Jasmina Halebića. Profesor objašnjava koje je sve propuste do sada napravila federalna izvršna vlast, te zbog čega ne očekuje da će Vlada ispuniti obećanje o dodatnom smanjenju doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.
Savez sindikata traži da od naredne godine minimalna plata u FBiH raste na 1.200 KM, te da ona bude za one s najnižim stepenom obrazovanja, za one obrazovanije traže još i veću. Koliko je realno ponovno povećanje minimalne plate ako znamo da Vlada FBiH u posljednju godinu mandata ulazi bez provedene fiskalne reforme?
Zahtjevi sindikata su legitimni. U Statutu Saveza samostalnih sindikata BiH stoji da je cilj sindikalnih aktivnosti postići veću zaposlenost i adekvatnu cijenu rada. To što se sindikati zalažu za višu minimalnu plaću ne treba nikoga iznenaditi. Međutim, ne treba pritom ispustiti iz vida drugi dio cilja a to je postizanje visoke zaposlenosti. Kako obuhvatiti ova dva cilja istovremeno? Na koji način postići adekvatnu cijenu rada i veću zaposlenost? I jedno i drugo je deklarisani cilj za koji se sindikati trebaju zalagati. Određivanjem minimalne plaće u visini i na način kako je to urađeno za 2025. g. očigledno nije postignut ovaj drugi cilj a to je veća zaposlenost. Broj zaposlenih u FBiH se u 2025. godini ne povećava nego stagnira. Da li to znači da je minimalna cijena rada previsoka? Ne nužno. Podsjetiću Vas da je vlada FBiH minimalnu cijenu rada za 2025. godinu odredila posljednjeg dana, 31.12.2024. godine. Time nije ostavila dovoljno vremena poslodavcima da u svojim planovima poslovanja za 2025. godinu blagovremeno ukalkulišu tu cijenu rada.
Na taj iznenadni, nenajavljeni šok, poslodavci su reagovali tako što su bili vrlo obazrivi prema bilo kakvom povećanju broja zaposlenih u svojim preduzećima tokom 2025. godine. Stoga se broj zaposlenih ne povećava. Istina je da su sindikati u svojim izjavama iznosili zadovoljstvo povećanjem minimalne plaće.
Nisam primijetio da su se posebno osvrtali na to što se broj zaposlenih u FBiH tokom 2025. godine ne povećava. U normalnim okolnostima minimalna plaća je već uveliko trebala biti poznata, najmanje prije mjesec dana. Time bi se preduzećima ostavilo vremena da traže najbolji način kako optimizirati svoje poslovanje u 2026. godini. Ovako, čini se da će ponovo odluka o visini minimalne plaće za 2026. godinu biti donesena u posljednji čas, što ukazuje na to da nismo izvukli nikakvu pouku iz prethodne godine pa bi nam se moglo ponoviti da poslodavci ne razmišljaju o tome kako proširiti biznis (i otvoriti nova radna mjesta) nego ponajprije kako održati i spasiti postojeći nivo poslovne aktivnosti. Ukoliko se to dogodi, 2026. godina bi mogla biti ponovo godina bez novih radnih mjesta.
Posljedice prethodnog povećenja minimalne plate Vlada FBiH pokušavala je sanirati kroz izdvajanje 100 miliona KM iz budžeta za određene privatne kompanije kako se one nebi ugasile, i uprkos tome broj radnika je u padu. Kako Vi ocjenjujete ovaj potez federalne izvršne vlasti kojim smo dobili veći minimalac, veću inflaciju koja je razliku u dohotku dobrim dijelom pojela, i činjenicu da poreski obveznici finansiraju doprinose za pojedine privatne kompanije?
Izostale su ekonomske mjere za povećanje produktivnosti u preduzećima koje bi ublažile inflatorne pritiske. Uporedo sa povećanjem minimalne plaće trebaju se osmišljavati i provoditi mjere koje podstiču produktivnost rada kako bi se na tržištu doprinijelo održavanju stabilnosti cijena. Ukoliko takvih mjera nema ili ih nema u dovoljnom obimu onda će poslodavci neminovno veći trošak rada prevaliti na krajnje potrošače putem povećanja cijena finalnih roba i usluga.
Povećanje minimalca plaćeno milionima iz budžeta
Mjera kojom se subvencioniraju neodrživa radna mjesta kao što je tih 100 miliona KM iz budžeta nisu namijenjene za dugi rok. Ukoliko dođe do povećanja minimalne plaće u 2026. godini na način kako se to ovih dana spominje u medijima, da li to znači da će Vlada FBiH pripremiti dodatnih 100 miliona KM u budžetu za 2026. godinu kojima će subvencionirati radna mjesta koja će zbog nove minimalne plaće postati neodrživa. I da li će za svako buduće povećanje minimalne plaće biti planirano novih 100 miliona KM za podršku?
Naravno da to nije moguće jer bismo time za 5-10 godina došli do iznosa koji su pregolemi i za sami budžet. Puno je efektnije zajedno sa minimalnom plaćom osmišljavati i provoditi mjere koje vode jačanju radnika i njihovoj većoj produktivnosti. Najprije je usvajanje budžeta za 2025. godinu kasnilo mjesec dana, usvojen je tek na kraju januara, a potom je cijeli februar prošao u vezi sa pojašnjenjima Uredbe o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima za održavanje radnih mjesta, da bi tek polovinom marta poslodavci, dakle 2,5 mjeseca nakon donošenja odluke o minimalnoj plaći, konačno mogli saznati da li su kvalifikovani za finansijsku pomoć ili ne. Realni biznis djeluje puno efikasnije i u ta 2,5 mjeseca niko od poslodavaca vjerovatno nije ni pomišljao da širi svoj biznis i otvara nova radna mjesta. Zbog toga ne čudi što je smanjenje zaposlenosti u periodu januar-mart 2025. godine bilo oko 5.000 radnih mjesta.
Nije li ovo sve moglo ići puno jednostavnije: Provesti fiskalnu reformu, usvojiti zakon o minimalnoj plati, a ne navikavati privrednike da budu socijalni slučajevi kroz produžavanje uredbi?
Ne postoji u današnjem svijetu jedna ekonomska mjera kojom bi se postiglo više ekonomskih ciljeva. Ako je minimalna plaća mjera za zaštitu radnika od siromaštva i eksploatacije onda je pogrešna mjera da se poslodavcima isplaćuje novac iz budžeta kako bi se zadržali radnici koje bi poslodavci u protivnom poslali na tržište rada jer im postaju preskupi za njihovo poslovanje. Odgovor poslodavaca u svakoj zemlji kada rastu minimalne plaće do nivoa koji ugrožava konkurentnost preduzeća na tržištu jest smanjenje broja radnika i okretanje ka automatizaciji i digitalizaciji poslovnih procesa. Da bi uz povećanu minimalnu plaću rastao i broj zaposlenih neophodno je pružiti podršku samim radnicima za sticanje novih radnih vještina za korištenje novih tehnologija, podršku za prekvalifikaciju u onim zanimanjima čije industrije su na zalasku ili prestaju poslovati u FBiH, za dokvalifikaciju onim radnicima koji imaju općenito nizak nivo radnih vještina, itd. Niz je drugih mjera koje trebaju pratiti novu odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu.
Vlada FBiH je prije nekoliko mjeseci obećala da će se u 2026. godinu ući s dodatnim smanjenjem doprinosa, te se neće ostati na trenutnih 36 posto. Međutim, premijer Nermin Nikšić u septembru kaže da Vlada neće smanjivati dodatno stopu doprinosa zbog toga što je u julu i augustu, kako tvrdi, naplaćeno oko 40 miliona KM manje prihoda za penziono osiguranje. Premijer je rekao da će Vlada u drugi krug smanjenja doprinosa ući tek kada vidi efekte “online fiskalizacije” kroz jedan ili dva kvartala, što znači da fiskalne reforme nema prije 2027. godine. Kako Vam profesore djeluje vođenje finansijske politike gdje se izvršna vlast iznenadi količinom prihoda i gdje ne zna šta je čeka nakon “online fiskalizacije”?
Da, početna najava je bila da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5% neće zaustaviti na trenutnih 36% nego da će se ići u dalje smanjenje prema ciljanih 28,5%. Zasada nema najava da će Vlada nastaviti sa smanjenjem doprinosa.
Neutralan efekat se ne može postići bez povećanja broja radnika
To što je ovo početno smanjenje doprinosa dovelo do pada javnih prihoda za PIO i zdravstveno osiguranje je logična ekonomska posljedica jer nije došlo do povećanja broja zaposlenih. Podsjetiću Vas da je paket fiskalne reforme u vrijeme kada je najavljivan obrazložen time da će smanjenje doprinosa i fiskalno rasterećenje rada (uz ostale mjere iz fiskalne politike) dovesti do povećanja zaposlenosti čime će efekti na budžet biti neutralni što znači da se ovo smanjenje javnih prihoda nije prvobitno očekivalo. Manja stopa doprinosa uz veći broj zaposlenih bi zaista mogla imati neutralan efekat na budžet. Međutim, svjedoci smo da zasada nema rasta zaposlenosti u FBiH, tako da će i ovo smanjenje doprinosa, a o daljem smanjenju da i ne govorimo, imati za rezultat pad javnih prihoda u budžet čime će se na udaru naći PIO i zavodi zdravstvenog osiguranja. Sljedeće mjere Vlade, koje bi mogle biti iznuđene, su sanacija sistema PIO i zavoda za zdravstveno osiguranje. U protivnom, efekti fiskalne reforme mogli bi se prelomiti preko penzionera i zdravlja stanovništva. Zbog toga je, pretpostavljam, Vlada i odlučila zaustaviti se u koracima za fiskalno rasterećenje rada. Do kada će ta odgoda trajati? Smatram da uz ovakve ostale ekonomske parametre u FBiH teško da će doći do daljeg smanjenja doprinosa u kratkom roku. Efekti potpune provedbe zakona o fiskalizaciji neće biti poznati prije 2029. godine jer je u prijedlogu zakona o fiskalizaciji ostavljen rok od dvije godine za usklađivanje poslovanja preduzeća prema krajnjim potrošačima a tri godine za usklađivanje poslovanja između samih poslovnih subjekata te poslovnih subjekata prema državi. Prema tome, ukoliko zakon o fiskalizaciji stupi na snagu na početku 2026. godine tek će sa krajem 2028. godine svi porezni obveznici uskladiti svoje poslovanje prema tom zakonu, a efekti se mogu mjeriti nakon toga, tj. u prvom i drugom kvartalu 2029. godine.