Najava da će od sljedeće godine srednjoškolci u Republici Srpskoj biti testirani na narkotike pokrenula je široku debatu i lavinu reakcija na društvenim mrežama. Iako je problem zloupotrebe droga među mladima nesporan, način provođenja najavljenog nacionalnog projekta izaziva ozbiljne dileme među roditeljima, stručnjacima i nastavnicima.
Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske juče je izjavio da se planira testiranje učenika drugog i trećeg razreda srednjih škola, uz saglasnost roditelja. U projekat bi bila uključena tri ministarstva – zdravlja, prosvjete i unutrašnjih poslova – a rezultati bi, prema najavi, pomogli MUP-u da identifikuje škole i regije gdje je prisutna trgovina narkoticima.
“Narko-karteli koji žive od prodaje droge imaju budžete veće od mnogih država. Niko sam ne može riješiti ovaj problem”, izjavio je Stevandić prije početka Šestog simpozijuma o bolestima zavisnosti.
Terenski podaci: Tragovi droga u skoro polovini testiranih škola
Sanja Stanić, izvršna direktorica UG “Viktorija”, podsjeća na istraživanje iz 2020. godine koje je pokazalo tragove psihoaktivnih supstanci u 11 od 24 analizirane škole.
Ona podržava dobrovoljno testiranje kao mjeru ranog otkrivanja problema:
„Sama činjenica da će testiranje biti provedeno može imati psihološki efekat i smanjiti vršnjački pritisak.“
Stanićeva naglašava da se testovi na droge već kupuju u apotekama i da je obaveza društva da zaštiti zdravlje djece i porodice.
Direktori traže jasan zakonski okvir
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Banjaluka, upozorava da masovno testiranje nije moguće provesti bez jasno definisanih procedura.
„Plan mora biti unesen u zakon ili pravilnik, kako bi se zaštitili podaci maloljetnika i jasno definisala uloga institucija.“
Na simpozijumu su definisani zaključci koji će poslužiti izradi zakonskih i strateških dokumenata.
Roditelji skeptični: „Ovo je populizam, ne borba protiv narkomafije“
Dio roditelja smatra da je najava testa pogrešno usmjerena.
Brankica S., majka srednjoškolca iz Banjaluke, tvrdi da se borba protiv narko-lanaca ne može svesti na testiranje djece:
„Potrebne su odlučne policijske akcije, čišćenje sopstvenih redova, oštra kaznena politika. Ovo je samo dobar PR potez.“
Psiholozi upozoravaju: rizik od narušavanja povjerenja
Psiholog Slađana Cvjetković smatra da bi testiranje trebalo biti ciljano, samo kada postoje indikacije problema.
„Masovno testiranje šalje poruku mladima da im se ne vjeruje. Time se narušava autonomija i odnos povjerenja između škole i porodice.“
Sociolog Vladimir Vasić ocjenjuje da najava djeluje ishitreno i politički motivisano. Smatra da je potreban multidisciplinaran, naučno utemeljen pristup koji analizira uzroke, a ne samo posljedice.
Porodica – ključni faktor prevencije
Nebojša Macanović sa Fakulteta političkih nauka naglašava da zloupotreba psihoaktivnih supstanci često proizlazi iz poremećenog sistema vrijednosti, te da se mora raditi na jačanju porodice kao osnovnog oslonca.
„Testiranje može otkriti problem, ali ga ne može riješiti. Prevencija, edukacija i podrška porodici su ključni.“
Macanović zaključuje da društvo mora ponuditi zdrave obrasce ponašanja, a ne samo represivne mjere.