Prema riječima predsjednika udruženja Green Team iz Novog Grada, Mario Crnković, stanovništvo Bosne i Hercegovine i dalje je primorano da o sudbini područja Trgovske Gore saznaje isključivo iz medija i to u situaciji kada se planira izgradnja dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada s granicom naše zemlje. Prema njegovim riječima, Hrvatska na tom području ruši objekte bivše kasarne u Čerkezovcu kako bi pripremila teren za izgradnju skladišta, a o svemu tome BiH formalno nije niti obaviještena.
Slijedom toga, BiH je sredinom godine aktivirala mehanizme Espoo konvencija i otvorila pravni spor, što je tek prvi korak u nizu mogućih pravnih i diplomatskih inicijativa.
“Jedan od boljih primjera je rušenje dijela postojećih objekata na Trgovskoj gori, da bi se stvorio prostor za izgradnju tzv. dugoročnog skladišta za radioaktivne otpade iz Krškog, o čemu Bosna i Hercegovina ni na koji način formalno nije informisana. Ako je to nivo prijateljskih odnosa i poštovanja međunarodnih konvencija, onda smo i jedni i drugi u krajnje nezavidnoj situaciji. Sreća u nesreći je to što je ovo napokon dovoljno isprovociralo BiH, pa je sredinom godine otvoren slučaj pred implementacionim komitetom sekretarijata espoo konvencije, povodom nepoštivanja espo konvencije od strane Hrvatske, tako da mi sada imamo praktično otvoren pravni spor koji će se višestruko nadograđivati”, rekao je za BUKU Crnković.
Dodao je da je zanimljivo da ni jedna zemlja nije ovo jasno objasnila svojoj javnosti povodom otvaranje slučaja.
“Bosna i Hercegovina čistog iz taktiziranja i želje da se priprema tužbe odvija bez pritiska javnosti, dok Hrvatska njegujući iluziju o savršenoj maloj članici EU ne želi da joj iko kvari ovu sliku. Kao što rekoh, sredinom godine se BiH obratila komitetu, nakon toga komitet je tražio izjašnjenje od Hrvatske, te sada do 15.decembra obe zemlje imaju rok da dodatno pojasne svoju argumentaciju, da bi se stvorili uslovi za sučeljavanje argumenata i delegacija sredinom 2026.godine. Ovo svakako ne treba mješati sa žalbama koje će uslijediti po osnovama drugih konvencija, različitih obraćanja koja trebaju uslijediti na političko-diplimatskom nivou, kao i tužbama pred međunarodnim sudovima”, smatra Crnković.
Dodaje da BiH i dalje mora nastaviti na jačanju naučno-stručne dokumentacije kada je u pitanju slučaj.
“Naučno-stručna konferencija održana u Bihaću prošlog mjeseca je zaista ispunila očekivanja, kako sadržajem, ali možda još više odnosom prema temi. Način kako se pristupilo organizaciji, zaista je dalo novo pozitivno svjetlo na akademsku zajednicu, koju nekad kritikujemo, nekad hvalimo, i jedno i drugo sa razlogom. Za par dana nas čeka slična konfenencija na Akademiji nauke i umjetnosti Republike Srpske, sa kojom će se zaokružiti javni dio prikupljanja argumentacije za ovu godinu”, pojašnjava.
Crnković kaže da je vrijeme kreiranja budžeta za 2026. godinu, pa ne može prećutati ono što već svi znaju koji su iole uključeni u slučaj, a to je da od lokalnih nivoa, kantonalnih, preko entitetskih do nivoa BiH, moraju se rezervisati sredstva za slučaj Trgovska gora.
“Imamo pozitivan primjer gdje su nedavno gradovi Bihać i Cazin podržali pominjanu naučno-stručnu konferenciju u Bihaću, ali potrebno nam je šire uključivanje lokalnih nivoa na sve načine. Potrebna su sredstva za dodatne lokalne aktivnosti, od istraživanja do akcija koje doprinose objektivnom informisanju o slučaju. Potrebni su nam angažmani međunarodnih eksperata, jer sadašnje brojimo na prste jedne ruke. Nije korektno, ali ni strateški odgovorno toliki pritisak stavljati na toliko mali broj ljudi. S druge strane, objektivno je očekivati da troškove pravnih postupaka koje će voditi građani, sufinansiraju lokalni nivoi, pored toga tu su i troškovi planiranih referenduma itd. Mnogo je tu stavki, niko ne treba snositi čitav teret, daj da pomognemo jedni drugima, a ne da prebacujemo odgovornost između sebe. Uvijek je bilo i biće žongliranja sa odgovornošću između različitih nivoa odlučivanja, ali ovo je tema gdje su nam standardne boljke društva u BiH nešto što si ne smijemo priuštiti”, zaključuje naš sagovornik.