Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko
predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno
sazvalo plenarnu sjednicu kako bi ga proglasili konačnim, sveobuhvatnim
sporazumom.
Odluka se spominje kao istorijska
Odluka COP27 već se spominje kao povijesna, a usvojena je konsenzusom
više od 200 zermalja na plenarnoj skupštini uz gromoglasan pljesak.
U Sporazumu se naglašava neposredna potreba za novim, dodatnim,
predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u
razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke
klimatskih promjena.
Među tim mogućim načinima financiranja izričito je stvaranje “fonda
za odgovor na gubitke i štete”, što je snažan zahtjev zemalja u razvoju,
koje su se ujedinile oko ovog pitanja.
Pitanje “gubitka i štete”, više nego ikada u središtu rasprava nakon
razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju,a
stavljeno je na dnevni red u zadnji čas, nakon dugog oklijevanja bogatih
zemalja, i pod uvjetom da se odbaci pitanje moguće zakonske
odgovornosti ili odštete.
Plaćanje naknade za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama
siromašnijim zemljama se pokazalo kao kamen spoticanja u središtu
razgovora pod vodstvom UN-a.
Europska unija je u četvrtak, uoči planiranog zatvaranja
konferencije, ponudila prihvaćanje fonda, pod uvjetom da on bude
rezerviran za “posebno ranjive zemlje”, čime bi se isključile zemlje u
razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine.
EU je također želio spomenuti proširenje “baze doprinositelja”, što bi omogućilo uključivanje Kine.
Prije više od deset godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su
100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s
klimatskim promjenama i prilagodbu njima.Na značajnoj konferenciji o
klimi u Parizu 2015., na kojoj se svijet prvi put složio oko cilja
ograničavanja globalnog zatopljenja, ponovili su to obećanje i produžili
rok do 2025. godine.
Modalitete provedbe odluke, a time i fonda, morat će izraditi poseban
odbor za usvajanje na sljedećem COP28, krajem 2023. godine u
Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Također će morati odlučiti o konačnoj globalnoj deklaraciji i
nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju
globalno zatopljenje.
Prema izvješćima raznih medijskih dopisnika s konferencije, sporna
točka je i smanjenje ili ukidanje korištenja fosilnih goriva te cilj
ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1,5 stupnjeva Celzijusa iz
predindustrijskog doba, koji već je dogovoren prošle godine u Glasgowu.