Planirani rudnik hroma Duboštica–Tribija izaziva ozbiljnu zabrinutost stručnjaka i lokalne zajednice zbog mogućih ekoloških i zdravstvenih rizika. Prof. dr. Muriz Spahić, stručnjak za zaštitu okoliša, uputio je zahtjev za hitan raskid koncesionog ugovora sa firmama „Seven Plus“ d.o.o. i „Vareški minerali“.
Spahić upozorava da rudarenje hromita može dovesti do stvaranja heksavalentnog hroma, izrazito toksičnog i kancerogenog oblika, koji se lako širi vodom i prašinom te kontaminira izvore, rijeke i naselja.
„Rudarski projekti moraju biti u potpunosti usklađeni s ekološkim i pravnim standardima. Postoje opravdane sumnje u transparentnost postupka dodjele koncesije i zakonitost dosadašnjih radova. Potrebna je hitna provjera svih aktivnosti na lokalitetu Duboštica–Tribija, privremena obustava radova, kao i objavljivanje koncesionog ugovora i njegovih aneksa“, navodi Spahić.
On također naglašava potrebu nezavisne ekološke i hidrološke procjene uticaja rudnika na rijeku Krivaju, uz uključivanje stručnjaka i lokalne zajednice. „Pravo građana na učešće u odlučivanju o okolišnim pitanjima mora biti potpuno poštovano. Transparentnost, zakonitost i aktivno učešće zajednice predstavljaju osnovu održivog upravljanja rudarskim projektima u BiH“, zaključuje Spahić.
Šta javno znamo
Krajem novembra 2025. godine, 43 organizacije civilnog društva iz cijele BiH, zajedno s mjesnim zajednicama u slivu Krivaje, uputile su pismeni zahtjev da se hitno raskine koncesija i obustave sve aktivnosti kompanije Seven Plus / Vareški minerali. U saopštenju je najavljeno da će razloge iznijeti „javno na konferenciji za medije 26.11.2025.“
Dokumenti i izvještaji aktivista upozoravaju da je kompanija, uprkos inspekcijskom nalazu i formalnoj zabrani, nastavila pripremne radove na terenu u području Duboštica–Tribija. Aktivisti također tvrde da je projekat rudnika izveden bez javne transparentnosti: nadležni organi odbijaju da javnosti objave koncesioni ugovor i njegove anekse, a kršene su odluke Ustavnog suda BiH i zakonske zabrane raspolaganja državnim šumskim zemljištem.
Među problemima na koje ukazuju stručnjaci su rizici po vodne resurse – rijeku Krivaju, podzemne i površinske vode – erozija tla, uništavanje šumskih ekosistema i biodiverziteta, što bi direktno ugrozilo život i zdravlje ljudi u slivu Krivaje.
Lokalne vlasti i nadležne institucije još se nisu izjasnile o zahtjevu za raskid koncesionog ugovora, dok zabrinutost građana raste zbog potencijalne ugroze zdravlja i okoliša u ovom dijelu Vareša.