Očigledno je da uposlenici BHRT-a i institucija kulture nisu dovoljno prijetili protestima i blokadama kao što su to radili pojedini sindikati
Posljednja sjednica Predsjedništva BiH na kojoj je usvojen Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu donijela je jedinstvo tri člana kolektivnog šefa države. Jedinstvo kojim je u parlamentarnu proceduru upućen prijedlog budžeta bez novca za finansiranje javnog servisa BHRT i sredstava za sedam institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Preko noći promijenili stav
Ono što posebno čudi u ovoj situaciju jeste promjena stava Denisa Bećirovića i Željka Komšića koji su ranije insistirali da se u budžetu nađe novac za BHRT i institucije kulture.
Ipak, predstavljajući javnosti usvajanje prijedloga budžeta, Bećirović i Komšić su na društvenim mrežama napisali kako su na sjednici prihvaćeni svi njihovi amandmani.
Naveli su da je povećan budžet za potrebe Oružanih snaga BiH te osiguran novac Centralnoj izbornoj komisiji za održavanje izbora.
“Ukinuti su transferi entitetima iz sredstava Centralne banke Bosne i Hercegovine, budući da je takvo izdvajanje bilo protivno zakonu. U odnosu na prvobitni Nacrt zakona o budžetu BiH koji je Vijeće ministara BiH dostavilo Predsjedništvu BiH u aprilu 2025. u novom Nacrtu riješen je niz neprihvatljivih rješenja, među kojima i pokušaj da se obaveze iz presude u slučaju „Viaduct“ prebace na državu Bosnu i Hercegovinu”, napisali su Bećirović i Komšić.
Također, naveli su kako je prijedlog budžeta usvojen kako 22.500 radnika u institucijama Bosne i Hercegovine ne bi bili taoci političkih prepucavanja.
Sindikat koji predstavlja radnike u institucijama BiH nedavno je zaprijetio protestima ukoliko budžet ne bude usvojen. Njihova prijetnja je upalila i dobit će svoj novac.
No, postavlja se razumno pitanje da li radnici koji opslužuju javni servis BHRT i institucije kulture trebaju ostati žrtve skupo plaćenih političara i njihovih besmislenih prepucavanja?
Predsjedništvo BiH je ostavilo na cjedilu radnike koji godinama čekaju da neko riješi njihov problem, a da li će ih na cjedilu ostaviti i parlamentarci saznat ćemo u ponedjeljak kada je na dnevnom redu Predstavničkog doma Prijedlog budžeta koji je uputilo Predsjedništvo BiH po hitnom postupku. Ukoliko prijedlog budžeta bude usvojen u ovoj formi, neizvjesna je budućnost kako BHRT-a tako i institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Prethodnih dana parlamentarcima su pisali pisma radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kao i uposlenici javnog emitera BHRT. Svi oni traže od parlamentaraca da ne usvajaju prijedlog budžeta u formi u kojoj ga je dostavilo Predsjedništvo BiH.
Svi su samo deklarativno za BHRT, baš kao i za EU
U prethodnim mjesecima i godinama nije nedostajalo deklarativne podrške BHRT-u. Politički funkcioneri su javno govorili kako će insistirati na rješavanju problema javnog servira, a neki od njih su čak upozoravali da neće podržati prijedlog budžeta u Parlamentu BiH ukoliko ne bude sadržavao stavku za finansiranje BHRT-a.
Takvo upozorenje je svojevremeno uputila Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu BiH, a da li će ostati dosljedni zastupnici ove stranke vidjet ćemo u ponedjeljak.
Zastupnici Demokratske fronte u Parlamentu BiH su ranije hvalili prijedlog budžeta Predsjedništva BiH koji je sadržavao stavke za finansiranje BHRT-a i institucija kulture, a da li će prijedlog budžeta hvaliti sada kada novca za BHRT i kulturu nema, također ćemo saznati u ponedjeljak.
Ono što znamo i prije ponedjeljka jeste da problemi i finansijska dugovanja BHRT-a nisu došli sami od sebe. Postoje i uzroci, a njih znaju i političari i pravosudne institucije.
Godinama iz BHRT-a upozoravaju kako javni servis RTRS od 2017. godine ne uplaćuje prikupljeni novac od RTV takse BHRT-u što je zakonska dužnost. Po ovom osnovu, RTRS je BHRT-u dužan preko 100 miliona KM.
Vrhovni sud Republike Srpske u julu ove godine je donio rješenja u korist BHRT-a u dva sudska postupka koja su vođena protiv RTRS-a, potvrđujući obavezu RTRS-a da podijeli sredstva prikupljena od RTV takse s BHRT-om. Odluka je donesena nakon što je Ustavni sud BiH ranije utvrdio povredu prava BHRT-a.
Dakle, svi sve znaju, ali je pravda i dalje nedostižna. Država je nemoćna da primora jednu instituciju da ispuni svoje zakonske obaveze.
Ali moćni su zato licemjerni pojedinci koji se bahate i koji se u javnosti predstavljaju kao funkcioneri koji se zalažu za evropski put Bosne i Hercegovine.
Jedna od obaveza koju vlast ove zemlje treba da ispuni na putu ka Evropskoj uniji je i stabilizacija javnih servira.
“Osigurati finansijsku održivost sistema javnih RTV servisa”, piše u Mišljenju Evropske komisije.
No, veliko je pitanje koliko je političara koji danas odlučuju o mnogo čemu u Bosni i Hercegovini uopšte i pročitalo Mišljenje Evropske komisije i 14 ključnih prioriteta koje vlast treba da ispuni.
Ignorisali odluku Schmidta i nisu procesuirani
Krajem prošle godine visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dao je vlastima rok dva mjeseca da trajno riješe problem državnih institucija kulture.
“U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Naloga, nadležni organi Bosne i Hercegovine, a naročito Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, dužni su podnijeti prijedlog(e) zakona Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je tada u odluci OHR-a.
Rok je istekao 21. januara ove godine, a do danas Vijeće ministara i Parlament BiH nisu uradili ništa.
Svi su upoznati kako je u Bosni i Hercegovini krivično djelo postalo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, pa smo tako svjedočili i presudi pred Sudom BiH za jednog političara.
Da li u slučaju institucija kulture ima elemenata krivičnog djela, odgovor bi trebalo dati Tužilaštvo BiH.
Moguća pljenidba imovine, te isključenje struje i grijanja
U međuvremenu, uposlenici BHRT-a upozoravaju kako zbog milionskih dugovanja ovom javnom servisu prijeti pljenidba imovine i isključenje električne energije i grijanja.
“Grijanje i električna energija bi uskoro mogli biti isključeni u svim prostorijama koje koristi BHRT. Doprinosi nisu uplaćeni gotovo deset godina. Znate koliko je teško svakodnevno producirati program kada nemate osnovne alate za rad. Svakodnevno vagamo imamo li novca da pošaljemo ekipu na teren 200-300 kilometara od Sarajeva da snimi neku važnu priču za sve građane Bosne i Hercegovine. Zbog brojnih dugovanja prijetnja je da će biti zaplijenjena imovina BHRT-a”, kazala je u petak direktorica programa BHT1 Neda Tadić.
Nastao bi haos u cijeloj državi
Konstatuje kako bi isključenje električne energije dovelo do lančanih posljedica i po druge medije i ustanove.
“U ovoj zgradi radi Radio-televizija Federacije BiH, Televizija Kantona Sarajevo, dakle, automatski bi i ti mediji bili primorani obustaviti svoj rad. Tu su i određeni predajnici Granične službe i IDDEEA-e, što znači da bi bilo onemogućeno izdavanje dokumenta u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine. Tu su i odašiljači telekom operatera na svim našim repetitorima, kako na ovim na zgradi, tako i na onim diljem Bosne i Hercegovine. Dakle, nastao bi takav haos u cijeloj državi”, upozorava Tadić.
Dodala je kako finansiranje BHRT-a iz budžeta možda nije dugoročno rješenje, ali bi privremeno sufinansiranje bilo prihvatljivo dok se ne naplati dug od RTRS-a.
“Privremeno sufinansiranje bi pomoglo BHRT-u da diše dok ne dođu na naplatu svi ti silni milioni koje Radio-televizija Republike Srpske protuzakonito zadržava sve ove godine. Ta cifra je već prešla 100 miliona KM i ona je više nego dovoljna da BHRT sanira sve svoje dugove i konačno počne raditi onako kamo bi trebao raditi jedan javni servis”, jasna je Tadić.
Svaka civilizirana zemlja ima javni servis, samo se u Bosni i Hercegovini političari trude da ga unište, ili ne čine ništa da ga stabiliziraju.
Građani su vlasnici javnog servisa, ali građani nijemo posmatraju kako politika uništava ono što je njihovo.
Urušavanje javnog servisa, ali i institucija kulture nijemo posmatraju čak i one politike koje su donedavno tvrdile da neće dopustiti da budžet bude usvojen bez osiguranja novca za pomenute institucije.