U Republici Srpkoj sutra će početi dvosedmična predizborna kampanja za prijevremene izbore za predsjednika.
Na izborima zakazanim za 23. novembar pravo glasa imat će oko 1,2 miliona birača, dok će organizacija izbornog procesa koštati blizu 1,7 miliona eura (oko 3,3 miliona konvertibilnih maraka).
Predizborna kampanja trajat će do 22. novembra, kada nastupa izborna šutnja.
Osim u entitetu RS, biračka mjesta bit će otvorena i u inostranstvu – u ambasadama Bosne i Hercegovine u Beogradu, Beču, Berlinu te u konzulatu BiH u Minhenu.
Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u kojima ono neće biti organizovano, moći će glasati putem pošte.
Mandat predsjednika izabranog na prijevremenim izborima trajat će do općih izbora u Bosni i Hercegovini, planiranih za oktobar 2026. godine.
– Kandidati i političke opcije –
Na prijevremenim izborima učestvovat će Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Savez za novu politiku, Srpska demokratska stranka (SDS), Ekološka partija RS-a i Lista “Za pravdu i red – Nebojša Vukanović”.
Kandidat vladajućeg SNSD-a je ministar u Vladi RS-a Siniša Karan. SDS, najveća opoziciona stranka, kandidovala je Branka Blanušu, doktora elektrotehničkih nauka iz Banje Luke.
Savez za novu politiku kandidovao je Dragana Đokanovića, a Ekološka partija Nikolu Lazarevića, prema podacima Centralne izborne komisije BiH.
Na izborima će učestvovati i dva nezavisna kandidata – Slavko Dragičević i Igor Gašević.
– Presuda Dodiku i politička kriza u BiH –
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) krajem augusta raspisala je prijevremene izbore za predsjednika entiteta RS, nakon što je tadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH oduzet mandat.
Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Kaznu zatvora kasnije je otkupio za 18.000 eura.
Sud ga je proglasio krivim jer je u julu 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika, uključujući onu o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog zakona kojim se osporavala primjena odluka Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH je 4. novembra odbacio apelaciju Dodikovog advokata, koji je tražio poništenje presude i odluke CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika RS-a.
– Privremeno rukovodstvo i reakcije međunarodne zajednice –
Nakon oduzimanja mandata Dodiku, Narodna skupština RS-a je 18. oktobra imenovala Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta.
Tada je ukinuto i nekoliko zakona koje je ranije osporio Ustavni sud BiH, među njima i oni o državnoj imovini te o neprimjenjivanju odluka državnih institucija na teritoriji RS-a.
Nekoliko dana kasnije, 29. oktobra, Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije Dodiku, članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i još nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske.
U saopštenju State Departmenta, koje su prenijeli mediji, navedeno je da je odluka donesena zbog “konstruktivnih koraka Narodne skupštine RS-a” u povlačenju zakona koje je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim.