Odluka Evropskog vijeća o postepenom ukidanju uvoza plina iz Rusije, tako da od 1. januara 2028. godine nastupi potpuna zabrana, izazvala je zabrinutost i u Bosni i Hercegovini. Naša zemlja je u potpunosti ovisna o ruskom plinu, pa se postavlja pitanje – treba li BiH da strahuje zbog ove odluke?
Direktor „Sarajevo-gasa“ Istočno Sarajevo Nedeljko Elek poručuje da nema mjesta panici. Kako objašnjava, prema rezoluciji Evropskog vijeća, zabrana se odnosi isključivo na zemlje članice EU, dok je transport plina prema trećim zemljama, među kojima su Srbija i BiH, i dalje dozvoljen.
„Čak i ako se usvoji ova rezolucija, Srbija i BiH neće biti pogođene. Sa te strane smo zaštićeni, mislim da neće biti nikakvih problema“, rekao je Elek
Elek dodaje da je tehnički moguće plin za BiH preuzeti interkonektorom iz Bugarske, koji koristi azerbejdžanski plin, ali ističe da su količine ograničene.
– „Nažalost, ni RS ni FBiH nemaju skladište gasa, za razliku od Srbije koja skladišti gas u Banskom Dvoru. Mi praktično nemamo gdje držati te količine – one su samo u protoku. U slučaju bilo kakvih problema morali bismo hitno reagovati i izgraditi vlastito skladište“, naglasio je Elek.
Direktor „Energoinvesta“ Mirza Ustamujić podsjeća da BiH ima jedan od najdugovječnijih ugovora s „Gazpromom“, potpisan još 1979. godine.
– „Vjerovatno spadamo u grupu u kojoj bi 2028. moglo doći do obustave isporuke. Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste zastoj oko projekta Južne interkonekcije, koji bi BiH povezao s hrvatskom mrežom i LNG terminalom na Krku. Ovo bi trebao biti alarm da se pitanje što hitnije riješi“, rekao je Ustamujić.
Podsjetimo, zakon o plinovodu Južna interkonekcija usvojen je još u januaru 2024. godine, ali implementacija stoji zbog političkih neslaganja, prije svega zahtjeva HDZ-a BiH da BH Gas ne bude nosilac projekta.
Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić upozorava da bi odluka EU trebala biti ozbiljno upozorenje za institucije BiH.
– „Veliki sistemi poput Mittala, Željezare, Aluminija i Birača, kao i nekoliko gradova, među njima i Sarajevo, direktno zavise od plina. Potrebno je hitno raditi na diversifikaciji snabdijevanja kako bi se izbjegla energetska kriza“, poručuje Jašarspahić.
Iako trenutna odluka EU ne obuhvata treće zemlje, stručnjaci upozoravaju da BiH mora hitno osigurati alternativne izvore i skladišta gasa – prije nego što političke odluke i tržišna realnost stignu i do našeg praga.