Banjaluka je suočena s ozbiljnim izazovima u izradi svog Urbanističkog plana 2020-2040, što potvrđuju primjedbe prof. dr Brankice Milojević, članice Savjeta za plan Banjaluka, dostavljene tokom ponovljenog javnog uvida od 1. do 15. septembra 2025. godine.
Autorica primjedbi, članica Savjeta plana, upozorava da je proces izrade UPU obilježen višegodišnjim zastojem, netransparentnošću i postupcima koji su u suprotnosti s osnovnim principima planiranja.
Pet godina zastoja i trideset planova mimo plana
Javni uvid u prvi nacrt Urbanističkog plana završen je još u januaru 2022. godine, ali su odgovori na tada upućene primjedbe članovima Savjeta dostavljeni tek dvije i po godine kasnije – u junu 2024. Novi nacrt plana, formiran u novembru 2024, izrađen je bez učešća Savjeta i ponovo izložen javnosti tek krajem ljeta 2025.
Za to vrijeme, gradsko Odjeljenje za prostorno uređenje nastavilo je s donošenjem brojnih regulacionih planova, i to bez usklađenosti s planom višeg reda. Od 2021. do 2024. godine usvojeno je više od 30 regulacionih planova koji su, kako se navodi, naknadno „ugrađeni“ u novi nacrt Urbanističkog plana, čime je, prema ocjeni stručnjakinje, ugrožen njegov strateški karakter.
“Umjesto da Urbanistički plan bude osnova za izradu regulacionih planova, desilo se suprotno, novi nacrt UPU prilagođava se već donesenim regulacionim planovima. To je protivno metodologiji planiranja i zakonu”, upozorava Milojević u dokumentu.
Prekapacitiran grad i plan za 400.000 stanovnika
Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na nerealno povećanje stambenih kapaciteta.
Prema projekcijama plana, Banjaluka bi do 2040. godine trebalo da ima oko 175.000 stanovnika, ali prostorni bilans omogućava izgradnju smještajnih kapaciteta za čak 400.000 ljudi.
“Plan je potpuno prilagođen zahtjevima investitora i tržišnim trendovima, bez uporišta u demografskoj projekciji i stvarnim potrebama stanovništva”, stoji u primjedbama profesorice.
Takav pristup, dodaje se, dovodi do „nepotrebne betonske ekspanzije“, preopterećenja infrastrukture, smanjenja zelenih površina i gubitka identiteta grada.
Smanjeni standardi, povećana spratnost
U primjedbama se posebno kritikuju odluke kojima su dodatno sniženi urbanistički standardi u stambenim i poslovno-stambenim zonama.
Dozvoljeno je povećanje koeficijenata izgrađenosti i zauzetosti parcela za 20 odsto, kao i podizanje maksimalne spratnosti zgrada sa šest na sedam spratova.
“Umjesto 60 odsto dozvoljene zauzetosti, novi nacrt omogućava 72 odsto. Pitanje je šta uopšte ostaje za zelenilo i javne sadržaje u tim blokovima”, upozorava autorica.
Dodaje da takvi parametri onemogućavaju realizaciju vizije „zelenog grada“ i sistema zelene infrastrukture, koji su formalno navedeni među ciljevima plana.
Grad bez igrališta, škola i prostora za ljude
Još jedna primjedba odnosi se na izostanak planiranja pratećih sadržaja u novim naseljima.
Osim zelenih površina i dječijih igrališta, plan ne predviđa konkretne standarde za izgradnju sportskih terena, sala, društvenih i kulturnih prostora, škola i vrtića.
“Regulatorni planovi se bave isključivo stambenom izgradnjom, dok društveni standard ostaje zanemaren. Grad mora propisati obavezne kriterijume kako bi se spriječilo da nova naselja postanu betonske zone bez osnovnih sadržaja”, navodi se u dokumentu.
Posebno se ističe potreba da se zaštite postojeće lokacije zelenila, obala Vrbasa, sportski i rekreativni prostori, kao i gradski trgovi koji su, kako se navodi, pod sve većim pritiskom investitorske gradnje.
Infrastruktura ne prati rast grada
Povećanje broja planiranih stanova i stanovnika nije praćeno razvojem saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture.
“Infrastrukturni kapaciteti su projektovani za 175.000 stanovnika, dok plan predviđa mogućnost za više od 400.000. Takva neusklađenost je i tehnički i finansijski neodrživa”, upozorava se.
Planeri pred izborom- zakon ili tržište
Kao zaključak, u primjedbama se postavlja ključno pitanje- hoće li Urbanistički plan Banjaluke slijediti interese investitora i već donesenih regulacionih planova, ili će upravo on biti osnov za kontrolu i usmjeravanje razvoja grada u skladu sa zakonom i javnim interesom?
“Savjet mora jasno zauzeti stav i sačuvati integritet Urbanističkog plana. On mora biti strateški dokument koji određuje pravac razvoja Banjaluke, a ne zbirka naknadno legalizovanih investitorskih projekata”, poručuje autorica primjedbi.