Rano jutros Grčka je ponovo stala. Radnici u privatnom i javnom sektoru stupili su u štrajk protiv zakonskog prijedloga koji bi u izvanrednim okolnostima omogućio poslodavcima da zaposlenima nalože rad i do 13 sati dnevno. Ovo je drugi veliki štrajk u samo mjesec dana, a sindikati upozoravaju da bi ovakav zakon ozbiljno ugrozio ravnotežu između poslovnog i privatnog života, povećao iscrpljenost i smanjio sigurnost na radu.
Vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa tvrdi da je cilj zakona povećanje fleksibilnosti tržišta rada i smanjenje rada na crno. Sindikati poput GSEE i ADEDY upozoravaju da bi zakon mogao dovesti do većeg radnog pritiska i smanjenja prava zaposlenih. Prokomunistički sindikat PAME prijedlog naziva „suvremenim ropstvom“ i „nehumanim radnim vremenom“.
U znak protesta, 1. oktobra Grčka je bila paralizovana – vozovi, trajekti i taksiji stali su, a radnici u školama, bolnicama i javnim službama obustavili su rad. Sindikati su pozvali na štrajk kako bi jasno pokazali da radnici neće pristati na produženo radno vreme koje ugrožava njihovo zdravlje i život.
Prema podacima Evrostata, kupovna moć Grka ostaje među najnižima u Evropskoj uniji, uprkos rastu plata i smanjenju nezaposlenosti nakon krize od 2009. do 2018. godine. Dok Grčka razmatra produženje radnog dana, većina evropskih zemalja ide u suprotnom smjeru, testirajući kraću radnu nedjelju ili radni dan.
Primjeri iz Evrope:
- Belgija: Zakon omogućava radnicima da biraju četiri ili pet dana bez smanjenja plate.
- Njemačka: Prosječna radna nedjelja 34,2 sata; više firmi testira četvorodnevnu nedjelju.
- Portugal: Model 100:80:100 – 100% plate, 80% radnog vremena, 100% produktivnosti.
- Velika Britanija: Eksperiment sa 3.300 zaposlenih u 60 firmi; 92% firmi zadržalo četvorodnevnu nedjelju.
- Island: Probni period 2015–2019; radno vrijeme 35–36 sati, smanjen stres i poboljšan balans privatnog i poslovnog života.
- Švedska: Eksperiment sa šest sati rada dnevno dao pozitivne rezultate u medicinskom sektoru, ali je preskup za druge firme.
Prema Eurostatu, prosječno tjedno radno vrijeme u EU iznosi 36,4 sata, ali postoje značajne razlike među zemljama. Na Balkanu radnici rade znatno duže od evropskog prosjeka, a sindikati u BiH snažno se protive produžavanju radnog vremena i povećanju broja sati.
Radno vrijeme na Balkanu (sati sedmično):
Zemlja | Prosječno radno vrijeme |
---|---|
Srbija | 41,3 |
Bosna i Hercegovina | 41,2 |
Crna Gora | 42,8 (2020) |
Sjeverna Makedonija | 39 (2020) |
Hrvatska | 37,8 |
Slovenija | 38 |
Dok Grčka razmišlja o produženju radnog dana, trend u Evropi ide ka kraćoj nedjelji i boljem balansu između privatnog i poslovnog života. Na Balkanu, međutim, radnici i dalje rade znatno više od evropskog prosjeka, a sindikati snažno upozoravaju na negativne posljedice povećanja radnog vremena.