U Domu omladine sutra će u 17 sati početi javna rasprava o Nacrtu urbanističkog plana grada Banje Luke i Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
U fokusu Urbanističkog plana Banje Luke za period od 2020. do 2040. godine, prema riječima Snežane Mrđa-Badža, direktorice „Urbis centra“ koji je nosilac izrade plana, bit će tema „zelenog grada“.
Potreba da se spriječi nekontrolisano širenje građevinskog područja na račun šumskog i poljoprivrednog zemljišta prvi je priroritet novog Urbanističkog plana, navodi se.
Ostali prioriteti su očuvanje koncepta kompatnog grada, zaštita vodoizvorišta i poboljšanje kvaliteta vode, izgradnja parkova u užem urbanom području, revitalizacija blokovoskog zelenila, održavanje i sadnja drvoreda, zadržavanje prirodnog ambijenta obala Vrbasa i naturalno uređenje korita bez uništavanje zelenila.
Osavremenjivanje sistema i promjena koncepta najavljuje se i u saobraćaju, javnom prevozu, komunalnoj infrastrukturi, privrednim aktivnostima („čiste tehnologije“).
Opravdano nepovjerenje
Stručna javnost i aktivistička zajednica ne vjeruje da Nacrt Urbanističkog plana Banje Luke može da doprinese ostvarivanju postavljenjih ciljeva. O tome svjedoče, kažu, brojne usvojene primjedbe koje idu u korist intenzivnije gradnje i direktno protiv interesa građana.
„Povećani su urbanistički parametri koji omogućavaju veću spratnost i gustinu stanovanja. Drugo, značajan broj površina promijenio je namjenu – od prostora planiranih za poslovanje, administraciju, sport, rekreaciju i zelene površine, u prostore namijenjene stambenoj izgradnji. Treće, povećane su dozvoljene gustine stanovanja, što će neminovno dovesti do pritiska na infrastrukturu i smanjenja kvaliteta života”, navode u Centru za životnu sredinu.
Inicijativa “Za plan” u brojnim objavama na Facebooku upućivala je građane da šalju primjedbe na Nacrt Urbanističkog plana, tvrdeći da se interes investitora novim planpm brani po svaku cijenu, nauštrb javnog prostora koji se žrtvuje. O tom problemu govorila je ranije u BUKA Podcastu i Tijana Grujić, članica inicijative.
Krah urbanizma
U nizu primjedbi na koeficijente izgradnje i visoke objekte, neadekvatno zoniranje visokih objekata, sistemsko uništavanje javnog prostora zarad privatnog profita, “APLE lab” ističe ključne probleme novog plana. Njime se predviđa prenamjena sportsko-rekreativnog kompleksa “Aquana”, premještanje “Nove pijace” u Ramiće, tik uz gradsku deponiju, uništavanje kulturne cjeline Borika, promjena namjene prostora Fruktone. Uz primjedbe na predimenzionisane stambene kapacitete i ukidanje javnih prostora uputili su i primjedbe na tzv. zelene prostore, neadekvatno planiranje sistema zelenih prostora.
APLE lab predlaže zadržavanje cjeline “Aquane” sa modernizacijom postojećeg sadržaja, zadržavanje postojeće “Nove pijace” uz njenu moderiznaciju, modernizaciju male pijace u Boriku, adaptaciju zgrade Fruktone u multifunkcionalni kulturni centar. Prijedloge imaju i za stambene kapacitete i javne prostore, zelene površine, koeficijente izgradnje i zoniranje visokih objekata i planiranje transportne infrastrukture.
“Nacrt Urbanističkog plana predviđa oko 12 miliona kvadrata stambeno-poslovnog prostora, od čega oko 10 miliona kvadrata čistog stambenog prostora sa kapacitetom za preko 400.000 stanovnika. Istovremeno, plan omogućava ukidanje javnih prostora poput parkova i javnih garaža, smanjivanje zelenih površina u blokovima sa 45% na manje ‘da se ne odvrnu investitori’ te povećanje koeficijenata iskorišćenosti za dodatnih 20% kroz regulacione planove”, navodi se u primjedbama APLE laba.
Grad za 400.000 ljudi?
Dok demografske projekcije pokazuju pad stanovništva za 76.000 ljudi do 2040. godine, grad trenutno ima oko 190.000 stanovnika, navode oni. Planiranje za 400.000 stanovnika u takvim okolnostma predstavlja potpuni nonsens koji služi isključivo investitorskim interesima, a ne potrebama građana, upozoravaju. Zahtijevaju drastično smanjivanje planiranih stambenih kapaciteta i zaštitu postojećih javnih i zelenih prostora, uz prijedlog da se stambeni kapaciteti usklade za maksimalno 250 ooo ljudi.
Planiranje sistema zelenih prostora kontradiktorno je smanjivanju postojećih kapaciteta zelenih prostora sa 45% u otvorenim blokovima na manje, upozoravaju u APLE labu. Oni zahtijevaju realnu i iskrenu politiku prema zelenim prostorima umjesto lažnih obećanja o zelenom gradu.
„Prema zvaničnim podacima iz nacrta plana, Banja Luka ima konstatirani deficit javnih zelenih prostora od 98 ha. Plan predviđa 29 novih parkova ukupne površine 112,23 ha, što znači da će se deficit riješiti tek za 30 godina, uz pretpostavku realizacije 4 ha godišnje po cijeni od 1 milion KM“, navode u APLE Labu. Oni tvrde da umjesto dugoročnih planova koji neće biti realizovani treba hitno usvojiti moratorijum na smanjivan je postojećih zelenih površina. To treba da prati povećanje budžeta za parkove i povećanje planirane površine parkova sa 4 na 8 ha.
APLE lab navodi da maksimalni koeficijent izgrađenosti u planu predviđa mogućnost da se grade objekti visine do 100 metara, što je ozbiljan problem, budući da predstavlja planiranje za fantomske stanovnike umjesto za realnu demografsku situaciju.
„Plan omogućava koeficijent iskorišćenosti 4,2 što je ekstremno visok parametar koji omogućava nebodere sa osnovom do 750 kvadratnih metara i visinom do 100 metara sporadično kroz grad. Iako plan definiše da su visoki objekti ‘umjereno visoki do 50m’ i ‘izuzetno visoki 50-100m’, ne ograničava zone gdje su takvi objekti prihvatljivi. Ovo znači da se mogu pojaviti bilo gdje, narušavajući urbanu siluetu Banje Luke koja je istorijski karakteristična. Dodatno, koeficijent zauzetosti 0,5 omogućava relativno velike osnove što znači da ovi objekti neće imati park ispod kako bi bili prihvatljivi. Kombinacija visokih koeficijenata sa mogućnošću ‘odstupanja od maksimalnih koeficijenata’ otvara vrata nekontrolisanoj izgradnji“, napominju u APLE labu.
Dominacija privatnog profita
Primjedbe APLE laba upozoravaju da Nacrt Urbanističkog plana sistemski žrtvuje javne funkcije za privatni profit navodeći brojne primjere. Dok se Aquana pretvara iz sportsko-rekreativnog kompleksa u stambeno-poslovnu zonu, “Nova pijaca” se seli pored deponije a njena se centralna lokacija daje investitorima. Kulturni sadržaji Fruktone se brišu za stambeno-poslovnu gradnju, obala Vrbasa se sužava jer “nije izvjesna realizacija parka” zbog privatnog vlasništva, park od 2.600 m2 u Filipovića poljima se smanjuje jer je “prevelik” za 6.500 stanovnika, vrtić se gura u prizemlje zgrade umjesto na javnu lokaciju, ukidaju se lokacije javnih garaža, Lauš ostaje bez ikakvih zelenih prostora, a privatni investitori dobijaju isti status kao grad za parking prostore, napominju u APLE labu.
Kolaps koji vlada u saobraćaju mogao bi biti i gori, upozoravaju oni. Plan sistemski ignorira saobraćajnu realnost kroz katastrofalne parametre. Bude li plan provedene, 150.000 novih automobila kretat će se ulicama koje već sada ne mogu podnijeti 90.000 vozila.
„Za 100.000 novih stanova zahtijeva se 110.000 novih parking mjesta prema normi koja ne postoji, a javne garaže se ukidaju i prebacuju privatnim investitorima kroz ‘liberalizaciju parking prostora’. Uz to, Gradska uprava traži smanjivanje trotoara jer ‘višestruko povećava troškove’ umjesto evropskih standarda od 1,8m za mimoilaženje invalidskih kolica, pristupni putevi se smanjuju sa 3,5m na 2,5m što onemogućava prolaz hitne pomoći i vatrogasaca, biciklističke staze od 182km ostaju samo na papiru bez finansiranja, javni prevoz kolabira zbog visokih cijene karata i niskih cijena parkinga. Dodatno, hidrotehničke, elektroenergetske i druge mreže bit će preopterećene jer ne mogu podnijeti 400.000 stanovnika“, zaključuju u APLE labu.
Zanemarena rodna perpsketiva
Komentare i prijedloge na Nacrt urbanističkog plana dao je i Helsinški parlament građana Banja Luka (HPG). Njihove primjedbe iz 2021. godine nisu prihvaćene, što je rezultiralo zanemarivanjem rodne perspektive u urbanom planiranju grada.
„Na 333 strane teksta, samo na jedno mjesto su pomenute žene, u kontekstu obezbjeđivanja relevantnih usluga zdravstvene zaštite, ali bez navođenja šta to konkretno znači. Zbunujuće je i to da se budući izgled i razvoj grada planira bez analiza šta njegovi stanovnici rade, koje su im potrebe i kako se kreću kroz grad. Nema rodno razvrstanih podataka i generalno se iz ponuđenog nacrta ne vidi ne samo to koliko žena i muškaraca živi u gradu i kakve su njihove navike i potrebe za korišćenjem određenih prostora, nego se ne vidi ni koliko starih, socijalno ugroženih ili slijepih i slabovidih osoba živi u Banjoj Luci, a koje sve imaju svoje specifične potrebe i pristupe prostoru“, napominju u HPG.
HPG traži da se razmotri uključivanje rodne perspektive u sve faze projektovanja, planiranja i izvođenja radova i vrednovanja. Zahtijeva da se razmotri princip uređenja gradskih prostora kako bi se obezbijedili jednaki uislovi za potrebe i prioritete djelatnosti tržišta rada, brige o domaćinstvu i o drugima, s ciljem doprinosa otklanjanju postojeće nejednakosti. U tome procesu treba da učestvuju i aktivno građanstvo, što znači i udruženja za ostvarenje ženskih prava u procesima urbanističkog projektovanja.
Prema primjedbama HPG, žene poljoprivrednice koje žele unaprijediti proizvodnju i ulagati u ruralni razvoj nisu podržane ni u planiranju vrtića, škola, javnog prevoza, što utiče i na migracije i umiranje sela. Novi urbanistički plan, takođe, nije predvivio ni osiguranje prava na pristup slobodnom i besplatnom internetu na području grada, a ranjive grupe isključio je i slabim planiranjem i nemarom prema standardima pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Pri afirmaciji javnih prostora i ambijentalnih cjelina, HPG traži afirmaciju ženskog kulturnog nasljeđa. Dodatno, smatraju da u cilju očuvanja demografskog potencijala mora da se vodi računa da sva naselja imaju osiguran pristup uslugama zdravstvene zaštite, uključujući usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja, usluge savjetovanja na temu seksualnosti, neplodonosti, prava na kontracepciju, planiranja porodice, zaštite od nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.
„Da bi se uspješno primijenile mjere urbanističkog planiranja iz rodne perspektive, Javna uprava treba da obezbijedi obuke za sprovođenje rodne perspektive organizovano za tehničko i političko osoblje koje se bavi oblastima urbanističkog planiranja, saobraćaja, stanovanja i životne okoline. Planiranje u oblastima životne sredine, urbanizma, stanovanja i saobraćaja, zasnovano na analizama sa rodno razdvojenim statistikama. Rodne analize rezultata s odgovarajućim korektivnim mjerama kako bi se izbjeglo produbljivanje rodne nejednakosti kao posljedica bilo koje djelatnosti vezane za urbanizam, stanovanje, saobraćaj ili životnu okolinu. Sprovođenje takve politike urbanizma koja teži stvaranju kompaktnih, mješovitih i pristupačnih gradova, koji održavaju odnos s prirodom, i u kojima se smanjuje prisutnost i prioritet privatnih vozila i uvode mjere za poboljšanje uslova života u jednonamjenskim
stambenim zonama. U tom smislu, politika urbanizma mora da se zalaže za decentralizaciju usluga, tako da izgradnja infrastrukture i projektovanje gradskog prostora odgovaraju potrebama usklađivanja ličnog, porodičnog i poslovnog života, smanjuju vrijeme putovanja i obezbjeđuju stanovništvu jednake mogućnosti za dostupno korišćenje usluga“, navodi HPG u zaključcima.