Naučnici su upozorili da snažan gas sa efektom staklene bašte – metan- nekontrolisano curi iz pukotina na dnu Antarktičkog okeana, a novi izvori se otkrivaju “zapanjujućom brzinom”.
Naime, otkriće izaziva zabrinutost da su prognoze budućeg globalnog zagrijavanja možda ozbiljno potcjenjene.
Ispod morskog dna širom svijeta, hiljadama godina skrivaju se ogromna skladišta metana. Taj nevidljivi, ali izuzetno snažan gas sa efektom staklene bašte povremeno se oslobađa kroz pukotine na dnu mora, stvarajući niz mjehurića koji se uzdižu ka površini okeana.
O tim podmorskim “ventilima” metana malo se zna – ni koliko ih tačno ima, ni koliko gasa zaista dospijeva u atmosferu, niti koliko ga razgrađuju mikroorganizmi koji se njime hrane. Međutim, naučnici žele da ih bolje razumiju, jer metan u prvih 20 godina u atmosferi zadržava oko 80 puta više toplote nego ugljen-dioksid.
Antarktički izvori metana spadaju među najmanje istražene na svijetu. Zbog toga je međunarodni tim naučnika započeo istraživanje koristeći brodske akustične sonde, daljinski upravljana podvodna vozila i ronioce u Rosovom moru, na dubinama od 5 do gotovo 240 metara.
Rezultati su ih šokirali. Otkrili su više od 40 aktivnih izvora metana u plićim dijelovima mora, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Mnogi od tih izvora pojavili su se na mjestima koja su ranije već bila detaljno istražena, što znači da su novi i da ukazuju na “suštinske promjene” u načinu na koji se metan oslobađa u tom području.
Takvi izvori su u svetu relativno česti, ali je na Antarktiku do sada bio poznat samo jedan aktivan, kaže morski biolog Sara Sibruk iz organizacije Earth Sciences New Zealand.
“Nešto što se smatralo rijetkim sada postaje uobičajeno”, izjavila je Sibruk za CNN.
Iako je svako novo otkriće u početku izazivalo uzbuđenje, to se brzo pretvaralo u zabrinutost. Naučnici strahuju da bi ovi izvori mogli u kratkom vremenu da ispuste velike količine metana u atmosferu – što bi ih pretvorilo u novi, nepredviđeni izvor planetarnog zagrijavanja, koji još uvijek nije uračunat u klimatske modele.
Osim toga, metan može imati lančane posljedice na morski život, jer mijenja sastav vode i količinu dostupnog kiseonika.
Zašto se metan upravo sada počinje oslobađati, još uvijek nije sasvim jasno. Stručnjaci, međutim, sumnjaju da je razlog klimatska kriza.
Na suprotnom kraju svijeta, na Arktiku, već je primjećeno pojačano ispuštanje metana zbog topljenja leda, porasta temperatura i promjena nivoa mora. To stvara opasan začarani krug: zagrijavanje povećava količinu metana, a metan dodatno ubrzava zagrijavanje.
Naučnici se već naredne nedjelje vraćaju u Antarktik na dvomjesečno istraživanje kako bi detaljnije analizirali nove izvore.
“Metan je velika nepoznanica – njegova koncentracija u atmosferi raste, a još uvijek ne znamo tačno zašto”, kaže Endru Tarber, profesor morske biologije na Univerzitetu Kalifornija u Santa Barbari.
“Antarktik skriva ogromne rezerve metana. Ako se planeta nastavi zagrijavati, ovo područje bi se moglo pretvoriti iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti”, dodaje.
“Ti izvori su poput opasne životinje. Zadivljujući su za proučavanje, ali s njima se mora postupati vrlo oprezno, jer mogu postati izuzetno destruktivni ako ih potcijenimo.”