O ishodu glasanja o rezoluciji, objavljenoj prošlog tjedna, nije bilo
nikakve sumnje: za nju je bila koalicija na vlasti koju čine SPD,
Zeleni i liberali FDP-a, a pridružila im se i konzervativna oporba
CDU-CSU.
Dvije stranke, Die Linke, krajnja ljevica i Alternativa za Njemačku
(AfD), krajnja desnica, bile su suzdržane. “Zahvaljujem zastupnicima
Bundestaga na ovoj povijesnoj odluci”, reagirao je ukrajinski
predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na Twitteru. “Istina uvijek
pobjeđuje”, dodao je.
Ukrajina se godinama bori da se Holodomor proglasi genocidom
Godine 1932. i 1933. oko 3.5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve
holodomora ili pomora glađu, koje je počinio Staljinov režim. Sav urod
je seljacima bio oduzet u ime kolektivizacije zemlje. Taj je pomor glađu
uvršten “na popis neljudskih zločina što su ih počinili totalitarni
sustavi koji su pobili milijune ljudi u Europi, napose u prvoj polovini
20. st.”, navodi se u rezoluciji.
Proglašavanje genocidom, što je pojam nastao u Drugom svjetskom ratu, aktualizira se danas u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin “uklapa se u okrutnu i zločinačku
Staljinovu tradiciju”, rekao je zastupnik zelenih Robin Wagener, jedan
od inicijatora teksta. Ukrajina se godinama bori da se holodomor
proglasi genocidom.
Rusija odlučno odbija takvu klasifikaciju, pod izlikom da od gladi
koja je početkom 30-ih harala u Sovjetskom Savezu nisu umirali samo
Ukrajinci, nego i Rusi, Kazasi, Nijemci uz Volgu i pripadnici drugih
naroda.