Evidentiranje kamenoloma u Bosni i Hercegovini pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje, što jasno ukazuje na razmjere uticaja ovih aktivnosti na okoliš i sigurnost ljudi.
Istraživanje je provelo Udruženje građana Fojničani iz Maglaja u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“. Cilj projekta bio je objediniti podatke o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukazati na rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom.
Predstavljanje rezultata u Sarajevu
Rezultati projekta biće predstavljeni 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tom prilikom javnosti će biti prikazana sveobuhvatna baza podataka o kamenolomima, analiza pravnog okvira i sigurnosne procjene provedene na odabranim lokacijama.
Nadzor slab, a posljedice sve vidljivije
Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem uticaja na okoliš. Zbog toga ovaj projekat predstavlja važan korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti institucija, ali i ka osnaživanju lokalnih zajednica da se aktivno uključe u nadzor nad korištenjem prirodnih resursa.
Građani sve aktivniji u zaštiti okoliša
Posebno ohrabruje činjenica da su u projektu važnu ulogu imali građani, koji su svojim aktivizmom i prijavama s terena doprinijeli prikupljanju informacija i identifikaciji nepravilnosti. Njihov angažman pokazuje da svijest o značaju zaštite okoliša i sigurnosti raste, te da građani sve odlučnije traže pravo na čist, siguran i zdrav životni prostor.