Danska razmatra jednu od najznačajnijih promjena školskih pravila u posljednjih nekoliko decenija. Prema prijedlogu reforme, nastavnici bi mogli dobiti šira ovlašćenja za fizičku intervenciju nad učenicima koji ozbiljno ometaju nastavu, vrijeđaju druge ili odbijaju da poštuju uputstva nastavnika.
Prijedlog je izazvao oštre reakcije javnosti, posebno zbog mogućnosti da se fizičke mjere primjenjuju i u situacijama kada učenik ne predstavlja neposrednu opasnost za sebe ili druge. Dok zagovornici promjena tvrde da škole moraju imati efikasnije mehanizme za održavanje reda, kritičari upozoravaju da bi nova pravila mogla narušiti povjerenje između učenika i nastavnika.
Nastavnici bi mogli fizički da udalje učenike iz učionice
Prema važećim pravilima, fizička intervencija u danskim školama prvenstveno je dozvoljena kada učenik ugrožava sebe, druge osobe ili školsku imovinu. Predložene izmjene proširile bi mogućnost intervencije i na pojedine slučajeve ozbiljnog ometanja nastave i uznemiravanja drugih učenika.
U određenim okolnostima nastavnici bi mogli fizički da zadrže učenika, spriječe ga da napusti određeno mjesto ili ga protiv njegove volje odvedu u drugu prostoriju.
Kao primjer navodi se učenik koji tokom časa domaćinstva baca hranu, nastavlja to da radi uprkos upozorenjima i odbija da napusti učionicu.
Drugi primjer odnosi se na učenika koji glasno pušta muziku sa mobilnog telefona i odbija da smanji jačinu zvuka, isključi uređaj ili ga preda nastavniku.
Zagovornici reforme smatraju da bi jasnije definisana ovlašćenja nastavnicima omogućila da zaštite ostale učenike i njihovo pravo na nesmetano praćenje nastave.
Istraživanje ukazalo na problem nasilja među učenicima
Jedan od razloga za razmatranje promjena jesu rezultati istraživanja o nasilju u javnim školama, koje su organizacije Epinion i Als Riserč sprovele za dansko Ministarstvo obrazovanja.
Prema podacima navedenim u izvještaju, u više od polovine odjeljenja tokom jedne godine zabilježeno je fizičko nasilje među učenicima, a problemi su naročito izraženi u nižim razredima osnovne škole.
Danski ministar obrazovanja Magnus Heunike upozorio je na ozbiljnost problema, dok zagovornici reforme smatraju da škole moraju dobiti jasnija pravila za postupanje u situacijama u kojima ponašanje jednog učenika ugrožava nastavu i druge đake.
Ipak, ostaje pitanje da li bi šira ovlašćenja za fizičku intervenciju dugoročno doprinijela smanjenju nasilja ili bi mogla dodatno pogoršati odnose u učionicama.
Stručnjaci upozoravaju: Nastavnici bi mogli izgubiti povjerenje učenika
Prijedlog je naišao na protivljenje dijela stručne javnosti i organizacija za zaštitu prava djece. Tokom razmatranja ranije verzije prijedloga, više od 500 stručnjaka iz oblasti obrazovanja i devet nevladinih organizacija upozorilo je da proširivanje mogućnosti upotrebe sile nije odgovarajuće rješenje za probleme u ponašanju učenika.
Istraživačica Luiz Klinge smatra da bi nova pravila mogla zaoštriti sukobe i doprinijeti tome da se fizička sila prihvati kao uobičajen način rješavanja nesuglasica. Kao dio problema navodi nedostatak stručnog nastavnog kadra i pretjeranu digitalizaciju.
Sličnu zabrinutost izrazio je i Rasmus Kjeldahl, direktor organizacije za zaštitu prava djece. Prema njegovom upozorenju, postoji opasnost da nastavnici izgube povjerenje učenika i da ih djeca počnu doživljavati više kao policajce nego kao osobe koje su tu da ih obrazuju i podrže.
Ko će odlučivati da li je upotreba sile bila opravdana?
Danski savjet za djecu upozorio je na moguće pravne nejasnoće koje bi mogle nastati primjenom novih pravila. Među ključnim pitanjima su ko bi procjenjivao da li je reakcija nastavnika bila srazmjerna situaciji i kakvu bi zaštitu učenici imali ako smatraju da je fizička intervencija bila neopravdana.
Kritičari ističu da agresivno ponašanje i ometanje nastave mogu biti posljedica različitih faktora, uključujući porodične okolnosti, prekomjernu upotrebu digitalnih tehnologija i nedostatak socijalne podrške.
Zbog toga smatraju da bi, umjesto oslanjanja na fizičke mjere, veći naglasak trebalo staviti na dodatnu stručnu podršku, prevenciju nasilja i bolje uslove rada u školama.
Prijedlog tako otvara širu raspravu o tome kako uspostaviti ravnotežu između prava nastavnika da održavaju red, prava ostalih učenika na sigurno obrazovno okruženje i zaštite djece od nesrazmjerne upotrebe sile.