Svjetski oceani su prvi put pali na ključnom testu zdravlja planete, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva, pokazao je izvještaj.
U najnovijoj godišnjoj procjeni, Institut za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu naveo je da je kiselost oceana prešla kritičnu granicu za morski život.
Time je ovo sedma od devet planetarnih granica koja je pređena, što je navelo naučnike da pozovu na obnovljeni globalni napor u smanjenju fosilnih goriva, krčenja šuma i drugih ljudskih pritisaka koji Zemlju vuku izvan održivog ekološkog balansa, piše Guardian.
Izvještaj, koji prati ranija upozorenja o kiselosti okeana, dolazi u vrijeme rekordno visokih temperatura oceana i masovnog bjeljenja korala.
Okeani pokrivaju 71% Zemljine površine i igraju ključnu ulogu kao stabilizatori klime. Novi izvještaj ih naziva „nepohvaljenim čuvarima zdravlja planete“, ali navodi da su njihove vitalne funkcije ugrožene.
Planetarni zdravstveni pregled za 2025. godinu napominje da je od početka industrijske ere pH površine okeana pao za oko 0,1 jedinicu, što predstavlja povećanje kiselosti od 30-40%, gurajući morske ekosisteme preko sigurnih granica.
Posebno su ugroženi hladnovodni korali, tropski koralni grebeni i arktički morski život. To je uglavnom posljedica klimatske krize izazvane ljudskim djelovanjem. Kada ugljen-dioksid iz sagorijevanja nafte, uglja i gasa dospije u more, formira ugljičnu kiselinu. To smanjuje dostupnost kalcijum-karbonata, na kojeg se mnogi morski organizmi oslanjaju za rast korala, školjki ili kostura.
Na dnu lanca ishrane, direktno utiče na vrste poput kamenica, mekušaca i školjki. Indirektno, šteti lososu, kitovima i drugim morskim životinjama koje se hrane manjim organizmima. Na kraju, to predstavlja rizik za sigurnost hrane ljudi i obalne ekonomije.
Naučnici su zabrinuti da bi ovo moglo oslabiti ulogu okeana kao najvažnijeg apsorbera toplote na planeti i njegovu sposobnost da upije 25-30% ugljen-dioksida iz atmosfere. Morski život igra važnu ulogu u ovom procesu, djelujući kao „biotički zamah“ za skladištenje ugljika u dubinama.
U izvještaju su sve ostale pređene granice – klimatske promjene, integritet biosfere, promjene u korištenju zemljišta, upotreba slatke vode, biohemijski tokovi i nove supstance – pokazale pogoršanje trenda. Ali autori su istakli da je uvođenje jedine kategorije usredsređene isključivo na okeane alarmantan razvoj zbog svoje veličine i značaja.