Prema analizi dokumenata koje je objavila hakerska skupina Black Moon, Moskva je navodno pristala sudjelovati u obuci i opremanju kineskog zračno-desantnog bataljuna za potencijalnu invaziju na Tajvan, piše Kyiv Independent.
Detalji su objavljeni na društvenoj mreži X, gdje su hakeri iz skupine Black Moon podijelili dokumente, a stručnjaci britanskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) proveli su njihovu analizu.
“Na temelju pribavljene dokumentacije, stručnjaci RUSI-ja izradili su činjeničnu analizu i sigurnosnu procjenu rizika koje nosi rusko-kineski projekt usmjeren na pripreme za kineski zračno-desantni napad na Tajvan, planiran za 2027. godinu”, navodi se u objavi.
Vojna oprema i obuka
Iako kineska vojska posjeduje značajnu tehnološku nadmoć u mnogim segmentima, još uvijek joj nedostaju ključne sposobnosti zračnog manevriranja potrebne za invaziju na Tajvan, navodi RUSI. Prema dostupnim informacijama, Rusija je još 2023. pristala opskrbiti Kinu naoružanjem potrebnim za opremanje zračno-desantnog bataljuna, kao i s tehnologijom za jačanje kineske proizvodnje takve opreme.
U procurjelim ugovorima navodno se navodi da će Rusija Kini isporučiti:
37 lakih amfibijskih jurišnih vozila s automatskim topovima,
11 lakih amfibijskih samohodnih protutenkovskih oruđa,
11 zračno-desantnih oklopnih transportera
te neodređen broj zapovjednih i izvidničkih vozila.
Jačanje vojne suradnje između Rusije i Kine
Unatoč tome što Kina u mnogim aspektima ima tehnološki napredniju vojsku od Rusije, Kremlj raspolaže bogatim iskustvom u zračno-desantnim operacijama – koje kineskoj vojsci zasad nedostaje – izvještava Washington Post.
Zbog sve veće izolacije Rusije od Zapada nakon potpune invazije na Ukrajinu, Moskva se sve više oslanja na Kinu kao ključnog strateškog i trgovinskog partnera, što je dodatno učvrstilo i vojnu suradnju između dviju zemalja.
Neimenovani tajvanski sigurnosni dužnosnik izjavio je za Washington Post kako “vojna suradnja između Kine i Rusije daleko nadilazi ono što je dosad bilo poznato javnosti”.
Politički signali
Početkom rujna, ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un pridružili su se kineskom predsjedniku Xi Jinpingu na velikoj vojnoj paradi u Pekingu, održanoj povodom 80. obljetnice japanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu.
Iako Kina službeno zauzima neutralnu poziciju u ratu u Ukrajini, nastavlja neizravno podupirati Rusiju – ponajviše kroz trgovinu i izvoz robe dvostruke namjene, koja može imati i civilnu i vojnu primjenu.