Bivši zamjenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, general ser Ričard Širaf u svom tekstu za Dejli mejl upozorio je na mogućnost koordinisanog napada Rusije i Kine na Zapad, uključujući baltičke države i Tajvan.
Ovaj hipotetički scenario inspirisan je izjavama generalnog sekretara NATO Marka Rutea.
Prema Širafovom scenariju, sukob počinje 3. novembra 2025. velikim nestankom struje u Vilnjusu, glavnom gradu Litvanije, izazvanim sofisticiranim sajber-napadom.
Haos se brzo širi, uz nerede i pljačke, dok slični problemi pogađaju Letoniju i Estoniju. Litvanski ministar energetike Dainijus Kreivis potvrdio je da je napad ciljao nacionalnu električnu mrežu, koja je nedavno prešla na sistem EU. Uvođenje ratnog stanja i policijskog časa u Litvaniji i Estoniji dodatno povećava napetosti, dok izvještaji ukazuju na uplitanje stranih agitatora iz Bjelorusije.
Sutradan, 4. novembra, ruski predsjednik Vladimir Putin stavlja trupe u Kalinjingradu i Bjelorusiji u stanje visoke pripravnosti, optužujući Litvaniju za ugrožavanje stanovništva na ruskom jezičkom području.
Sukob na Suvalskom koridoru, ključnoj kopnenoj vezi između baltičkih država i EU, eskalira kada ruske snage pokreću invaziju pod izgovorom zaštite svojih građana. NATO aktivira član 5, ali nesigurnost u odgovoru SAD-a, pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa, izaziva zabrinutost među saveznicima.
Dok Rusija zaokuplja Zapad u Evropi, Kina 6. novembra pokreće masovni raketni napad na Tajvan, uništavajući ključnu infrastrukturu i vojne ciljeve. Slijede rojevi dronova i pomorska blokada, čime se ostrvo dovodi u stanje potpune panike. Širaf naglašava da Kina koristi slabosti Zapada, dok Tramp odbija vojnu intervenciju, fokusirajući se na ekonomske sankcije i priliku za dominaciju u industriji poluprovodnika. Do 7. novembra, NATO se nalazi na ivici raspada.
Trampova javna podrška Putinu i odbijanje odbrane Tajvana slabe povjerenje u savez. Rusija učvršćuje kontrolu nad Suvalskim koridorom, dok Kina anektira Tajvan. Evropa, suočena s unutrašnjim podjelama i nedostatkom vojne spremnosti, počinje da razmatra nove saveze s Dalekim istokom, prenosi Večernji.
Ovaj scenario, iako hipotetički, ukazuje na stvarne ranjivosti zapadnih demokratija. Decenije nedovoljnog ulaganja u odbranu, zajedno s političkom polarizacijom, čine Zapad ranjivim na koordinisane prijetnje autoritarnih režima.
Širaf poziva na hitno jačanje odbrambenih kapaciteta, uključujući planiranu odbrambenu traku duž granice s Rusijom, te na veću saradnju unutar NATO kako bi se spriječila eskalacija u globalni sukob, piše on za Dejli mejl.