Da je stanje u Bosni i Hercegovini sve teže kada su u pitanju
poskupljenja, govori i podatak da su osnovne životne namirnice iz dana u
dan sve skuplje, piše Večernji list BiH.
Inflacija u BiH dosegnula je više od 17,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Loše prognoze
Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske
krize do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i
Hercegovinu, pa vlasti moraju žurno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i
pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni
fond (MMF).
– Naša preporuka vlastima je da se posvete rješavanju problema
povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom, tako da su
realne plaće u padu. Mnogo je ranjivih koji prolaze kroz teška vremena –
kazao je stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell,
dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom
sektoru, nego usmjeravanjem pomoći onima kojima je najviše potrebna.
Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala, bit će manji teret za javne
financije, ustvrdio je predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.
Ekonomski stručnjaci, udruge potrošača, mediji i građani mjesecima su
uzalud tražili, predlagali konkretna rješenja i očekivali da vlasti u
BiH donesu mjere borbe protiv galopirajuće inflacije ili barem primijene
ono što države Europe već mjesecima rade. Posljedica pasivnosti je
podatak da je Bosna i Hercegovina među najgorim državama u Europi i s
najvišim postotkom inflacije u regiji. Upravo činjenica da su realne
plaće u padu najviše zabrinjava građane koji sve teže preživljavaju.
Inflacija je na kraju potpuno poništila redoviti rast plaća za 2022.
godinu.
Ekonomist Faruk Hadžić upozorio je na dvije stvari
još početkom ove godine. Prva je da će Federacija BiH napraviti
povijesnu pogrešku ako dio rasta prikupljenih poreza zbog inflacije ne
vrati gospodarstvu i radnicima kroz niže poreze i doprinose kako bi se
zadržala razina bruto plaće, a povećala neto plaća. Druga je da je s
kolegom ekonomistom Admirom Čavalićem upozoravao kako,
ako ne dođe do rasterećenja poslovanja i većih neto, a istih bruto
plaća, možemo očekivati spiralni rast izdataka za plaće, koji će dalje
dovesti do još većeg rasta cijena – inflacije.
– Posljednji statistički podaci to su, nažalost, potvrdili. Rast
cijena doveo je do značajnijeg rasta troškova plaća, što je opet bio
razlog za dodatno podizanje cijena. Ako želimo usporiti ova inflatorna
kretanja, koja kao rak razaraju naše društvo i ekonomiju, potrebno je
žurno provesti reformu poreznog sustava jer novca za takvu reformu ima.
Kao što sam više puta od početka godine upozorio, što budemo dulje
čekali, kasnije će biti sve bolnije i teže provesti nužne mjere – navodi
Hadžić na Facebooku.
Ovaj makroekonomski analitičar izradio je infografiku u kojoj se jasno vidi odnos plaća i inflacije posljednjih godina.
Poražavajući podaci
Od početka godine do danas potrošačka košarica skuplja je za čak
495,33 KM. Potrošačka košarica u rujnu iznosila je 2852,37 KM, od čega
je samo za hranu četveročlana obitelj trebala izdvojiti 1245,77 KM ili
43,68 posto obiteljskog proračuna. U isto vrijeme prosječna neto plaća,
koja je u siječnju iznosila 1043 KM, a u kolovozu, posljednjem mjesecu
za koji Agencija za statistiku BiH ima podatke, 1145 KM, porasla je za
102 KM. Rekordnoj godišnjoj inflaciji najviše doprinose poskupljenja
hrane, prijevoza i energenata. Nije nam potrebna statistika da vidimo
koliko novca damo za dvije vrećice prehrambenih namirnica u ovoj godini u
odnosu na prethodnu. Podaci za Federaciju ne ulijevaju optimizam,
naprotiv, još više zabrinjavaju.
Godišnja inflacija u listopadu u Federaciji BiH dosegnula je novi
rekord i iznosila je 19,1 posto, objavio je Federalni zavod za
statistiku. Inflaciju najviše potpiruju cijene hrane, usluga prijevoza
te energenata. Cijene hrane mjerene indeksom potrošačkih cijene veće su
listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine za 27,4 posto, dok
su cijene prijevoza uslijed poskupljenja naftnih prerađevina veće za 25
posto. Ipak, najveći rast cijena bilježi se u kategoriji električne
energije, plina i drugih energenata, gdje godišnje poskupljenje iznosi
40,8 posto.
Stalni rast cijena, koji traje predugo, kao da je paralizirao građane
koji i najave novih poskupljenja dočekuju ošamućeni poplavom sličnih
vijesti i dosadašnjom borbom da prežive. Prosječna plaća građanima više
nije dovoljna samo za hranu, a iz dana u dan sve je teže. Novca je u
kućnim proračunima sve manje, a troškovi neumoljivo rastu. Poskupljenja
životnih namirnica, uz rast troškova grijanja, goriva, a moguće i
struje, zimu će učiniti jako teškom za većinu građana, pogotovo nakon
što su izbori prošli i dana obećanja zaboravljena.