Više od 412.000 ruskih vojnika poginulo je u ratu u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, pokazuju podaci koji su procurili iz ruske državne statističke agencije Rosstat. Prema procjenama stručnjaka, stvarni broj poginulih mogao bi biti znatno veći i približiti se cifri od pola miliona.
Riječ je o jednoj od najopsežnijih baza podataka o ruskim ratnim gubicima do sada, a informacije su analizirali novinari britanskog Guardiana, kojem su dokumente dostavile hakerske grupe povezane s bjeloruskom opozicijom i Ukrajinom.
Prema pisanju ovog lista, baza sadrži više od 11 miliona smrtnih listova, uključujući podatke o starosti preminulih, njihovom prebivalištu i mjestu smrti.
Analiza je pokazala da se u 412.576 smrtnih listova smrt izričito povezuje s ratom u Ukrajini, bilo putem službenih šifri uzroka smrti ili pisanih navoda o borbama i vojnim operacijama.
Hakerske grupe Cyber Partisans i Silent Crow objavile su 1. novembra da su uspjele pristupiti podacima Rosstata, a tokom proteklog vikenda objavile su i prikupljene informacije.
Ruska državna agencija potvrdila je da je bila meta sajbernapada, ali je negirala da su napadači došli do osjetljivih podataka.
Guardian, kojem su dokumenti dostavljeni zajedno s još nekoliko medija, naglašava da nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost cjelokupne baze. Ipak, objavljene brojke uglavnom se podudaraju s ranijim procjenama ruskih vojnih gubitaka.
Stvarni broj poginulih mogao bi biti blizu 500.000
Ruske vlasti nisu objavile zvanične podatke o broju poginulih vojnika još od prvih mjeseci invazije, a informacije o vojnim gubicima tretiraju se kao državna tajna.
Britanska obavještajna služba je u septembru procijenila da je od početka rata poginulo približno 500.000 ruskih vojnika.
Istovremeno, nezavisni ruski medij Mediazona uspio je poimenično identifikovati gotovo 286.000 poginulih pripadnika ruskih snaga, analizirajući službene evidencije, osmrtnice na društvenim mrežama i fotografije nadgrobnih spomenika.
Prema procjenama ovog medija, stvarni broj poginulih također se približava polovini miliona.
Janis Kluge, šef Odjela za Rusiju i Euroaziju pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, smatra da procurjeli dokumenti predstavljaju izuzetno važan izvor informacija o ruskim gubicima.
„Podaci djeluju autentično i veoma su detaljni. Ovo je najveće curenje podataka kada je riječ o ruskim gubicima“, izjavio je Kluge.
Ipak, upozorio je da bi stvarni broj poginulih mogao biti još veći. Dio vojnika i dalje se vodi kao nestao, dok neki nikada nisu identifikovani. Osim toga, između smrti vojnika i njenog evidentiranja u službenim registrima često prođe približno šest mjeseci.
„Vjerovatno smo u ovom trenutku bliži brojci od 500.000 poginulih ruskih vojnika nego 400.000“, naglasio je Kluge.
U pojedinim mjesecima ginulo više od 500 ruskih vojnika dnevno
Procurjeli podaci otkrivaju i dramatičan rast ruskih gubitaka tokom posljednjih godina rata.
Neki od najsmrtonosnijih mjeseci zabilježeni su krajem 2024. i tokom 2025. godine, kada je broj poginulih ruskih vojnika u pojedinim mjesecima premašivao 15.000.
To znači da je u tim periodima na ukrajinskom ratištu dnevno ginulo više od 500 pripadnika ruskih snaga.
„Krajem 2024. i tokom 2025. godine vidimo da je u mnogim mjesecima broj poginulih premašivao 15.000 mjesečno, što je više nego što je, mislim, većina procjena pokazivala. To je 500 dnevno, više od 500 dnevno. Svakako šokantno“, rekao je Kluge.
Analiza pokazuje i da rat nije jednako pogodio sve dijelove Rusije. Najveći teret, prema podacima, snose siromašnije i udaljenije regije, iz kojih dolazi nesrazmjerno veliki broj poginulih vojnika.
U Burjatiji, Tuvi i Zabajkalskom kraju, trima regijama na istoku Rusije, smrtni slučajevi povezani s ratom činili su približno trećinu svih smrtnih slučajeva među muškarcima u dobi od 18 do 49 godina, u periodu od početka invazije do sredine 2024. godine.
Za poređenje, u Moskvi i Sankt Peterburgu taj udio iznosio je približno 10 odsto.
Razmjere ruskih gubitaka posebno dolaze do izražaja kada se uporede s historijskim podacima. Prema procjenama navedenim u Guardianovom izvještaju, broj ruskih vojnika poginulih u Ukrajini više je od osam puta veći od ukupnog broja poginulih u svim sovjetskim i ruskim ratovima od završetka Drugog svjetskog rata do početka invazije 2022. godine.
Procijenjeni ruski gubici u Ukrajini premašuju i broj američkih vojnika poginulih tokom Drugog svjetskog rata.
Hoće li ogromni gubici promijeniti Putinove ratne planove?
Uprkos ogromnom broju poginulih, za sada nema mnogo naznaka da bi takvi gubici mogli navesti ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od svojih ratnih ciljeva.
Osoba upoznata s načinom razmišljanja ruskog predsjednika izjavila je za Guardian da bi razmjere gubitaka mogle čak dodatno učvrstiti Putinovu odlučnost.
„Putin razumije ove brojke i za njega bi sada prihvatanje bilo čega manjeg od svega što želi predstavljalo izdaju samog sebe i naroda“, navela je ta osoba.
Objavljivanje podataka dolazi uoči nove runde mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, zakazane za utorak u Abu Dabiju, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Prema navodima Guardiana, trebalo bi da to budu prvi direktni mirovni pregovori dvije strane uz američko posredovanje u posljednjih devet mjeseci.
Dosadašnji razgovori nisu donijeli značajniji napredak, prvenstveno zbog zahtjeva Moskve da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje još kontrolišu.
Ni Vladimir Putin ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće prisustvovati sastanku. Obje zemlje trebalo bi da predstavljaju visoke delegacije, a očekuje se i učešće američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.
Witkoff je na društvenoj mreži X najavio da će razgovori biti usmjereni na „poslijeratne sigurnosne aranžmane, deeskalaciju“ i humanitarna pitanja.
Evropske vlade u međuvremenu izražavaju zabrinutost da bi se pregovori mogli proširiti i na šira pitanja evropske sigurnosti, uključujući ruske zahtjeve za smanjenje vojnog prisustva NATO-a u državama koje graniče s Rusijom.
Francuski ministar vanjskih poslova najavio je učešće Pariza u pregovorima, ali je Kremlj naknadno negirao da će Francuska imati svoje predstavnike.