Zvuči fascinantno i uznemirujuće u isto vrijeme: istraživači u Australiji rade na nekoj vrsti crne kutije za čovječanstvo.
Njihov cilj: kada naša civilizacija jednog dana prestane da postoji, čelični monolit u Tasmaniji biće svjedok naše istorije – i našeg kraja – za one koji dođu poslije nas.
Naziv projekta: „Zemljina crna kutija“. Slično snimaču leta u avionu, namijenjen je za čuvanje svih važnih podataka. Samo što ovaj uređaj za skladištenje podataka nije mala kutija, već masivni monolit dug deset metara, napravljen od čelika debljine 7,5 centimetara i postavljen na granitnom temelju.
„Zemljina crna kutija“ nalaziće se u udaljenom regionu u zapadnoj Tasmaniji, na politički stabilnoj i geološki bezbjednoj lokaciji.
Projekat je zamisao Univerziteta Tasmanije, kreativne agencije Clemenger BBDO i umjetničkog kolektiva The Glue Society.
Monolit se napaja solarnom energijom i dizajniran je da traje vijekovima ili čak i duže bez održavanja.
Bilježiće sve aktivnosti na Zemlji
Unutra se nalaze sistemi za skladištenje koji kontinuirano bilježe podatke o životnoj sredini i društvu – koncentracije ugljen-dioksida, temperature mora i vazduha, zakiseljavanje okeana, potrošnju energije, političke odluke, vijesti, objave na društvenim mrežama. Sve što bi moglo da objasni kako je čovječanstvo živjelo i zašto je na kraju propalo.
„Želimo da ovaj uređaj bude tu za potomstvo ako jednog dana dođe do katastrofalnog kolapsa“, rekli su tvorci australijskim medijima.
Klimatske promjene dovele do zabrinutosti za opstanak čovječanstva
Ideja je nastala iz hitne situacije zbog klimatske krize.
„Ako ne djelujemo sada, sve što radimo jeste da dokumentujemo sopstveni kraj“, kaže se u videu projekta.
Test snimanja je već u toku, a podaci se šifruju i prave rezervne kopije više puta.
Planirano je da „crna kutija“ bude u potpunosti operativna najkasnije do 2026. godine.
A onda će snimati sve – sve do našeg posljednjeg daha kao vrste, što se, nadamo se, nalazi u dalekoj budućnosti.
Arktički trezor čuva sjeme iz cijelog svijeta
Još jedan uzbudljiv projekat: Svalbardski globalni trezor sjemena na Špicbergenu (Norveška) čuva milione uzoraka sjemena iz cijelog svijeta – duboko u arktičkom permafrostu. Otvoren 2008. godine, trezor je dizajniran da zaštiti raznolikost naših useva za buduće generacije, čak i u slučaju globalnih katastrofa.
U komorama izbušenim do 130 metara duboko u stijenu, sjeme se čuva na minus 18 stepeni Celzijusa, zaštićeno od zemljotresa, poplava i nuklearnih udara.
Njime upravljaju Norveška, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Fond za useve.
Trezor može da primi do 4,5 miliona različitih biljnih sorti.