Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović
učestvovala je na Samitu Evropska Unija – Zapadni Balkan koji se održao u
Tirani. No, postojala je dilema hoće li se pojaviti, a sve je navodno
zavisilo od Srbije – odnosno, hoće li Vučić u Tiranu. Pokušava li Dodik i
sa mjesta predsjednika RS opstruisati funkionisanje državne vlasti?
Naravno da on to pokušava, ali to nije ništa novo. Svojim odlukama i
ponašanjem otvoreno se ruga međunarodnoj zajednici, praktično radi šta
želi dok se reakcije svode na verbalne osude. Problem je što Zapad ne
reaguje. Dodiku su uvedene sankcije i stavljen je na “crnu listu”, a u
praksi to ništa ne znači. On je i dalje jedan od glavnih remetalačkih
faktor u regionu.
Kakva je uloga Rusije na Balkanu?
Rusija je izolovana i suočava se sa nikad snažnijim sankcijama. Na
Balkanu ona se tradicionalno takmiči sa Zapadom, njen interes jeste da
ostane zamrznuti konflikt na Kosovu i da Bosna i Hercegovina ostane
paralisan i nefunkcionalna. Rusija preko Balkana destabilizuje EU. Mi
smo uvijek bila moneta za potkusurivanje. Rusiji prije svega ne odgovara
stabilan Balkan. Glavne članice EU, tu prije svega mislim na Francusku,
Njemačku, Španiju i Italiju moraju da vuku konkretnije poteze oko
Zapadnog Balkana, to znači pusti silna poglavlja. To je sve moglo piti
vode do 24. februara kada je krenula brutalna ruska agresija. Neophodna
je hitna integracija svih šest zemalja Zapadnog Balkana jer bi to
obesmislilo sve balkanske nacionalizme i dovelo bi do ujedinjenja
naroda. Popravio bi se standard građana i to bi osnažilo i Evropsku
uniju koja je oslabila pod destruktivnim uticajem Rusije, Kine i Turske.
Nakon mnogo dvoumljenja, predsjednik Srbije ipak je jučer
odlučio da prisustvuje samitu u Tirani. Da li bi za Srbiju bilo pogubno
da je odustala od učešća na ovom skupu?
Sigurno bi to za Srbiju bilo štetno, dugoročne bi bile posljedice.
Vučić je uspio rebrendirati savezništvo sa najmoćnijim zemljam Zapada
poput SAD-a i Njemačke. To je za Srbiju veoma važno i bitno.
Vučić je ljut zbog toga što je kosovska vlada za ministra
izabrala Nenada Rašića, a za njegovu savjetnicu Radu Trajković. Je li
odstupanje Srba iz kosovskih institucija bila greška koju sada Vučić
indirektno priznaje?
Teško je reći. Višeslojan je problem. Briselski sporazum je potpisan
2013. godine, a centralni dio njega je bila Zajednica srpskih opština
koja nije implementirana. Imali smo 2020. godine potpisivanje
Vašingtosnkog sporazuma kada je Hoti bio premijer Kosova. Sadašnji
kosovski premijer je taj sporazum sabotirao na svakom koraku. Kurti je
jedan od najvećih remetalačkih faktor na Balkanu. Njegov potez da ubaci
Rašića u kosovske institucije svi osuđuju. To na neki način pravi štetu
ne samo Srbiji nego i cijelom regionu.
NATO ministri sastali su se prošle sedmice na samitu u
Bukureštu, a posebnu pažnju su posvetili Bosni i Hercegovini, Gruziji i
Moldaviji. I dok se Milorad Dodik zvanično protivi NATO putu BiH, Vijeće
ministar Bosne i Hercegovine koje predvodi SNSD-ov Zoran Tegeltija
nedavno je jednoglasno usvojio prijedloge Programa reformi BiH za 2021. i
2022. godinu, dva ključna dokumenta koji predstavljaju politički i
pravni okvir saradnje BiH i NATO saveza. Kako to komentarišete?
Za Bosnu i Hercegovinu je veoma važno da opstane članica NATO. Rat u
Ukrajini je pokazao da one zemlje koje su članice NATO-a su mnogo
sigurnije nego one koje to nisu. Švedska i Finska, dvije tradicionalno
neutralne zemlje, odlučile su se postati članicama NATO-a. Rusija je već
dobila novih 1.300 kilometara grancice sa NATO-om. Podiže se nova
gvozdena zavjesa, NATO je pokazao homogenost i jedinstvo. Građani u
zemljama NATO-a se osjećaju mnogo sigurnije nego oni koji nisu.
N1