Da li su izborni skeneri u BiH mogli biti unaprijed podešeni tako da evidentiraju glasove onako kako nekome odgovara? Može li se manipulisati softverom prije nego što uređaji počnu očitavati glasačke listiće, a da birači i posmatrači to ne primijete? I postoji li način da se eventualne nepravilnosti naknadno otkriju?
Ova, ali i brojna druga pitanja o regularnosti izbornog procesa, otvorio je predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović, iznoseći sumnje u funkcionisanje skenera i transparentnost rada Centralne izborne komisije BiH. Kako tvrdi, CIK-u je uputio čak 300 pitanja tražeći odgovore o načinu rada i kontroli izborne tehnologije.
S druge strane, bivši član CIK-a BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić odbacuje mogućnost da su skeneri mogli promijeniti izbornu volju građana, ističući da su se glasovi, uprkos upotrebi tehnologije, i ručno brojali.
Ajanović: Problem nije samo u prenosu podataka, već i u evidentiranju glasova
Gostujući na FACE TV, Ajanović je rekao da je CIK nakon prvih iznesenih sumnji tvrdio da nije bilo problema sa sigurnošću prenosa podataka. Međutim, smatra da to ne daje odgovor na ključno pitanje – kako su glasački listići evidentirani na samim biračkim mjestima.
„Nakon izbora se nastavila priča, ne smijete govoriti o skenerima i o tome da li su rezultati namješteni ili slično. CIK je reagovao kada smo prvi put izrazili sumnju, rekli su: ‘Nema nikakve sumnje, prenos podataka je bio siguran’. Čime to dokazuju? Ali šta je bilo sa evidentiranjem na licu mjesta prije prenosa? Kako je softver evidentirao glasačke listiće?“, upitao je Ajanović.
Posebno je ukazao na broj nevažećih listića, ali i na mogućnost da softver različito tretira pojedine oznake na glasačkim listićima.
Prema njegovim tvrdnjama, eventualni problem ne mora nastati tek prilikom slanja podataka prema centralnom sistemu, već i u samom procesu očitavanja.
Ajanović smatra da javnost ne može znati šta se nalazi u softveru niti na koji način je programiran ako ne postoji potpuna transparentnost i mogućnost nezavisne provjere.
Šehić odbacuje mogućnost manipulacije: Glasovi su se brojali i ručno
Sasvim drugačiji stav iznio je Vehid Šehić, koji smatra da su sumnje o mogućnosti prekrajanja izborne volje putem skenera neutemeljene.
On objašnjava da su birači dobijali fizičke glasačke listiće, koje su sami popunjavali nakon identifikacije i evidentiranja na biračkom mjestu.
„Glasali smo tako što smo dobijali glasački listić koji smo sami popunjavali, nakon što prethodno prođemo identifikaciju i dobijemo potvrdu o tome, tako da je to nemoguće. To su priče“, rekao je Šehić za Srpskainfo.
Prema njegovom objašnjenju, nakon zatvaranja biračkog mjesta na skeneru se pritiskalo određeno dugme, nakon čega je uređaj automatski izlistavao rezultate za političke subjekte i kandidate koji su učestvovali na izborima na tom biračkom mjestu.
Šehić posebno naglašava da skeneri nisu zamijenili ručno brojanje glasova, već su korišteni kao dodatni način evidentiranja rezultata.
Zbog toga odbacuje mogućnost manipulacije na način na koji upozorava Ajanović.
„Znate kako kažu: ‘Ko gubi…’. Sa stopostotnim uvjerenjem možemo zaključiti da je takva mogućnost isključena“, poručio je Šehić.
Ključno pitanje ostaje: Kako nezavisno provjeriti rad skenera?
Suprotstavljeni stavovi Ajanovića i Šehića ponovo su otvorili pitanje povjerenja u izbornu tehnologiju. Sama činjenica da su birači glasali na papirnim listićima i da je obavljeno ručno brojanje važna je kontrolna okolnost, ali za konačan odgovor o pouzdanosti sistema potrebno je znati i kako su uređaji i softver testirani i nadzirani.
Za potpunu provjeru važno je utvrditi da li su uređaji prošli nezavisno testiranje, ko je imao pristup softveru i njegovim podešavanjima, da li su sve intervencije evidentirane i da li su elektronski rezultati upoređivani sa rezultatima ručnog brojanja.
Posebno je značajno pitanje da li su originalni glasački listići sačuvani i da li postoji mogućnost nezavisnog ponovnog brojanja i poređenja sa podacima koje su skeneri evidentirali.
Upravo takva provjera mogla bi pokazati da li je bilo odstupanja između fizičkih glasačkih listića i elektronski obrađenih rezultata.
Za sada, Ajanovićeve tvrdnje predstavljaju iznesene sumnje, dok Šehić tvrdi da je manipulacija putem skenera isključena. Bez konkretnih tehničkih nalaza i nezavisne provjere, nijednu od tih pozicija ne treba predstavljati kao konačno dokazanu.