Rođen i odrastao u izbjegličkom kampu u Libanu jer je njegova porodica nakon Drugog svjetskog rata morala napustiti sjever Palestine, Majed Maarouf svakodnevno prati dešavanja u Gazi, gdje žive ili, kako on kaže, pokušavaju preživjeti njegovi rođaci. Početkom devedesetih godina došao je u Bosnu i Hercegovinu, gdje je danas predsjednik Palestinske zajednice.
Maarouf kaže da bi svakom Palestincu koji živi u BiH procesuiranje odgovornih za smrt njihovih najbližih značilo pobjedu pravde i dalo tračak nade da se rat u Gazi zaustavi.
“Mi vjerujemo da će pravda pobijediti jer nijedno zlo ne traje vječno. Ovaj zločin koji se događa u Gazi nikad se nije dogodio. Koriste hranu kao oružje, a cijeli svijet gleda“, govori.
Pred Međunarodnim sudom pravde (MKS) pokrenuto je nekoliko postupaka protiv izraelskih dužnosnika, a u nekoliko zemalja Evropske unije počelo je procesuiranje izraelskih vojnika koji su u tim zemljama bili turistički.
Belgijska savezna policija krajem prošlog mjeseca uhapsila je dvojicu izraelskih vojnika koji se prijavljeni za ratne zločine počinjene u Gazi.
Okružno tužilaštvo u Novoj Gorici i Policijska uprava Nova Gorica zaprimili su početkom ovog mjeseca krivičnu prijavu protiv izraelskog vojnika koji ljetuje u Sloveniji, potvrđeno je iz Tužilaštva za Detektor. Nisu mogli dati više informacija jer je istraga u toku.
Ove vijesti svakodnevno prati i Maarouf.
“Neki dan je i u Nizozemskoj uhapšen visokopozicionirani oficir izraelske vojske. Naravno da nam znači što evropske zemlje konačno prepoznaju koliko je važno da neko odgovara za svoja nedjela”, kaže Maarouf u razgovoru za Detektor.
Očekuje da će i BiH pratiti praksu evropskih zemalja te procesuirati izraelske vojnike ukoliko dođu u državu, jer za to postoji zakonska mogućnost ali i obaveza preuzeta potpisivanjem međunarodnih sporazuma.
“To bi značilo pobjedu pravde i konkretan odgovor države BiH na zločine koji se dešavaju u Gazi”, kaže on.
U julu 2014. u Gazi je, na spavanju, tokom bombardovanja izraelskih aviona ubijen 14-godišnjak Ali Shahin. Imao je državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali za njegovu smrt niko nikad nije odgovarao.
“BiH je dužna da digne svoj glas i da traži pravdu za ubijenu djecu”, govori Maarouf.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, do danas je ubijeno najmanje 62.004 Palestinca.
BiH može procesuirati zločine i genocid počinjene izvan njene teritorije
Iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine su za Detektor potvrdili da pravni okvir u našoj zemlji omogućava procesuiranje osoba za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid koji su počinjeni izvan teritorije BiH, na osnovu principa univerzalne jurisdikcije, a na osnovu Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku.
Navode da je Bosna i Hercegovina 2002. godine ratifikovala Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda, čime se obavezala na njegovu primjenu.
Ambasador Palestine u BiH Rezeq Namoora smatra da bi procesuiranje izraelskih vojnika, kao i zvaničnika vlade, imalo velik moralni i psihološki efekat na palestinski narod.
“Ovo snažno izražava da su narodi svijeta i časne i slobodne institucije u različitim državama još uvijek privrženi ljudskim vrijednostima i međunarodnom zakonu”, kaže za Detektor.
Namoora govori da su Palestinci u Gazi izloženi “najgnusnijim zločinima genocida, etničkog čišćenja, rasne segregacije, izgladnjivanja“.
U Tužilaštvu BiH nema evidentiranih prijava protiv izraelskih vojnika.
“Tužilaštvo ima veliku praksu s procesuiranjem ratnih zločina, te postupamo u skladu s nadležnostima i za krivična djela propisana u Krivičnom zakonu BiH”, kažu iz Državnog tužilaštva za Detektor.
Pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH Ajna Mahmić kaže da Krivični zakon BiH poznaje ograničeni koncept univerzalne jurisdikcije.
“Krivični zakon primjenjuje se prema strancu koji van teritorije Bosne i Hercegovine prema stranoj državi ili prema strancu počini krivično djelo za koje se po tom zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža”, kaže Mahmić za Detektor.
Pojašnjava da je uslov za pokretanje postupka pred bh. pravosuđem da se počinilac zatekne na teritoriji BiH i ne bude izručen drugoj državi. Kaže da ovaj institut nije korišten u BiH te da je sada, možda više nego ikada, potrebno ispitati mogućnost primjene univerzalne jurisdikcije kako bi se premostila “praznina nekažnjivosti“.
“Iako je potrebno adresirati pitanje institucionalnih kapaciteta, treba imati na umu da je naša zemlja kroz svoje pravosudne institucije razvila bogatu praksu procesuiranja teških kršenja međunarodnog krivičnog prava, pa upravo zbog naše, u kontekstu međunarodnog prava, ne tako davne historije, imamo kako pravnu tako i moralnu obavezu za aktivnijim učešćem u kažnjavanju teških zločina iz drugih konfliktnih sistema”, govori Mahmić.
Na upit Sudu BiH da li imaju dovoljno resursa za procesuiranje izraelskih vojnika, ukoliko bi došlo do takvih predmeta, navode da u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama nisu dužni davati mišljenja i objašnjenja, kao ni tumačiti propise.
Mahmić podsjeća da je, primjenom univerzalne jurisdikcije, Njemačka donijela četiri presude vezane za zločine počinjene na prostoru Foče, Doboja, Kalesije i Kotor-Varoši.
“U kontekstu prepreka, međunarodna ekspertna zajednica je za primjenu univerzalne jurisdikcije isticala podložnost politizaciji, kao i suprotnost opštem načelu suvereniteta država”, dodaje.
Bez obzira na navedeno, Mahmić smatra da bi, ukoliko bi postojao interes, BiH mogla donijeti poseban zakon o univerzalnoj jurisdikciji, kakva je i praksa zemalja koje aktivno primjenjuju ovaj institut, poput Belgije, Njemačke ili Španije.
“Na taj način bismo mogli posebno urediti sve potencijalne prepreke za efikasnu, pravednu i pravičnu primjenu instituta”, kaže ona.