Nova odluka Ustavnog suda BiH je još jedna od ključnih odluka ovog suda kojima se podiže brana protiv napada na slobodu izražavanja i predstavlja veliku olakšicu za obavljanje novinarske profesije u budućnosti.
Poručio je to u izjavi za “Nezavisne novine” advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić, komentarišući odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj FTV BiH prije 12 godina nije oklevetao Zlatka Lagumdžiju, nekadašnjeg lidera SDP BiH i tadašnjeg ministra inostranih poslova BiH.
Sudije su, naime, usvojile apelaciju RTV FBiH podnesenu na presudu koja je tom javnom servisu na nižim sudovima izrečena po tužbi Lagumdžije.
Toj apelaciji prethodile su presude redovnih sudova, Opštinskog suda Sarajevo, kantonalnog, a potom i Vrhovnog suda FBiH u kojima je navedeno da je ova televizijska kuća oklevetala Lagumdžiju, te da mu je dužna platiti 2.000 KM.
Ranije sudske presude
Kako pišu mediji, povod za tužbu bila je izjava Envera Bećirevića, biznismena iz Konjica, koji je tvrdio da su mu tadašnji čelnici SDP BiH poručili da njegova firma nikada neće dobiti nijedan posao na auto-putu jer “nije želio platiti ‘reket'”. Lagumdžija je podnio tužbu protiv Bećirevića i FTV-a. Opštinski sud u Sarajevu je utvrdio da su Bećirević i FTV počinili klevetu.
Presuda je nakon žalbi advokata FTV-a potvrđena na Kantonalnom sudu u Sarajevu i Vrhovnom sudu FBiH, ali su pravni zastupnici FTV-a uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud BiH navodi “da štampa ne samo da ima zadatak da prenosi informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa na način koji je u skladu sa njenim dužnostima i odgovornostima, već i javnost ima pravo primati informacije i ideje o takvim pitanjima”.
Sloboda izražavanja
Sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju i presudama radilo o miješanju u pravo FTV-a na slobodu izražavanja, s obzirom na to da su osporenim presudama obavezani na naknadu štete zbog izražavanja o Lagumdžiji.
Ustavni sud zaključio je da je došlo do kršenja prava FTV-a na slobodu izražavanja “zbog toga što redovni sudovi nisu dali dovoljno i relevantno obrazloženje o ključnim pitanjima koja su trebali razmotriti u konkretnom slučaju prije nego što su utvrdili da je apelantkinja odgovorna za klevetu, odnosno da je miješanje u njeno pravo na slobodu izražavanja bilo nužno u demokratskom društvu”.
Advokat Jokić je poručio da je velika stvar što je sud utvrdio da su, pored medija, ovdje bitna i prava građana (recipijenata) koji imaju pravo da dobijaju pravovremene informacije o pitanjima od javnog interesa.
“Prema tome, kad posmatramo iz te perspektive, novinari ne samo da imaju pravo da prenose i izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, nego imaju i svojevrsnu obavezu prema građanima. Jer pravo građana da dobiju informacije implicitno konstituiše obavezu medija da im te informacije obezbijede. Zbog toga je ovo velika olakšica za obavljanje novinarske profesije u budućnosti”, kaže Jokić za “Nezavisne novine”.
Javne funkcije
Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja “BH novinari”, kaže je da ova odluka Ustavnog suda BiH izuzetno važna, zato što najviša pravna instanca u državi kroz ovaj slučaj pokazuje koliko je važno braniti pravo na slobodu izražavanja, naročito ako se to pravo ugrožava kroz tužbe za klevetu koje protiv novinara i medija podnose osobe na javnim funkcijama.
“U BiH je praksa da političari, javni službenici, direktori javnih preduzeća, osobe koje imaju političku moć i društveni uticaj najčešće podnose tužbe za klevetu i na taj način pokušavaju izvršiti zakonski i institucionalni pritisak na novinare i medije i odvući ih od njihovih svakodnevnih novinarskih poslova i staviti ih u sudske klupe da se brane za ono što su uradili u okviru svojih profesionalnih dužnosti”, rekla je Rudićeva.
Ova odluka je, dodaje ona, važna i zbog toga što u odnosu na sudsku praksu u BiH mišljenja Ustavnog suda BiH postaju dio pravne stečevine i niže pravosudne institucije su dužne poštovati mišljenja i odluke Ustavnog suda BiH o slobodi izražavanja.
“U ovom slučaju nije dobro to što je prošlo 12 godina od pokretanja tog sudskog postupka. Kad medij čeka 12 godina na presudu ili mišljenje Ustavnog suda, onda se može reći da postoji jedna vrsta otežanog pristupa pravdi novinarima i medijima u postupcima za klevetu. Mislim da pravosuđe mora mnogo efikasnije raditi da bi se edukativni i stvarni efekti odluka Ustavnog suda, kao što je ova, osjetili u praksi, odnosno kako bi mediji i novinari bili više zaštićeni”, kaže Rudićeva.