Ujedinjene nacije navode da žene igraju ključnu
ulogu u zaštiti planinskog okoliša te društvenog i ekonomskog razvoja.
One su često upraviteljice planinskih resursa, čuvarice biodiverziteta,
prenositeljice tradicionalnog znanja i lokalne kulture, te ekspertice u
tradicionalnoj medicini.
Pogoršanje klimatskih promjena, nedostatak planinske privrede i
ruralnog razvoja, često je tjeralo čovjeka da migrira negdje drugo u
potrazi za alternativnim mjestima življenja. Žene su tako preuzimale
mnoge poslove koje su do tada radili muškarci, ali planinske žene su
često nevidljive jer im je uskraćena moć odlučivanja i suočene su s
nejednakim pristupom resursima.
Zato je Međunarodni dan planina 2022. godine prilika za promociju
ravnopravnosti spolova i doprinosa za razvoj socijalne pravde, životnog
prostora i otpornosti na izazove, navele su UN.
Također, Međunarodni dan planina prilika je za odaslati globalno
upozorenje na sve veću ugroženost tog nezamjenjivog prirodnog resursa
sve više ugroženog djelovanjem ljudskog faktora – eksploatacijom šuma i
rijeka, te globalnim zagrijavanjem koje uzrokuje alarmantnu brzinu
topljenja glečera, najvećeg svjetskog resursa pitke vode na Zemlji.
Bosna i Hercegovina, planinska zemlja, ima se mnogo čime ponositi –
njena je teritorija istkana planinskim grebenima i vijencima. Planine
prekrivene šumskim prostranstvima, često nedirnutim ljudskom rukom, dom
su brojnim životinjskim i biljnim vrstama od kojih su mnoge endemske.
Planinari naše zemlje najveći su čuvari tih planinskih masiva – pohode
njima, dive se njihovoj bezvremenskoj ljepoti i neumorno ih čuvaju od
različitih vrsta zagađenja i uništavanja. No, njihova moć na tom polju
umnogome je ograničena.
Brojni su planinski masivi u našoj zemlji čiji vrhovi nadmašuju 2.000
metara nadmorske visine, što oslikava svu njenu geografsku dinamičnost.
Nalaze se na 12 različitih planina, a njihov ukupan broj je 78. Oni
najviši su Maglić 2386, Volujak 2296, Čvrsnica 2226, Prenj 2155, Vranica
2110, Treskavica 2088, Vran 2074, Bjelašnica 2067, Lelija 2032,
Zelengora 2014 te Cincar 2006.
Ujedinjene nacije 2002. proglasile su 11. decembar Međunarodnom
godinom planina. Od tada, svake godine za ovaj dan, Organizacija
Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je zadužena za
obilježavanje Dana planina, predlaže temu kojom se svjetska javnost
upoznaje i poziva na ukazivanje i podizanje svijesti o značaju
planinskih područja širom svijeta, njihovim vrijednostima, problemima i
uticajima koje planine imaju na prirodna i društvena obilježja ovih
područja i ljudi koji u njima žive.
Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosistema i
njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog
međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina.
Iako mnogi ne znaju, zanimljiv je podatak kako planine čine jednu
četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom
vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti,
geografske raznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim
biljnim i životinjskim vrstama.
Planine su dom za 15 posto svjetske populacije i četvrtine svjetskih
kopnenih životinja i biljaka. Sa planina se obezbjeđuje voda za
svakodnevni život polovine čovječanstva. One su domaćini oko polovine
svjetskih žarišta biodiverziteta i 30 posto svih ključnih oblasti
biodiverziteta.
Planine, planinski izvori i rijeke su ranjene. Mnogi još vjeruju da
je priroda neuništiva, da se može uzeti sve sa planina i iz utrobe
planina bez uočljivih posljedica. Ta su planinska dobra ili blaga
neobnovljiva ili veoma sporo obnovljiva na “humanoj skali vremena“, što
će reći da je prekratak ljudski vijek da se ta dobra obnove. Među njima
su šume, vode i zemljište, čini se da ne mislimo dovoljno na višestruku
ulogu koju ova dobra imaju za živi svijet i ljude.