Njemačka vlada suočava se sa tenzijama unutar velike koalicije zbog plana povećanja vojnog osoblja, a ključna rasprava odnosi se na mogućnost uvođenja obaveznog vojnog roka.
Predloženi zakon trebalo bi da bude predstavljen na sjednici vlade 27. avgusta.
Ministar odbrane Boris Pistorius iz SPD-a želi da riješi hronični manjak kadrova u Bundesveru bez potpune obnove obaveznog služenja vojske, koje je suspendovano 2011. godine. Prema prijedlogu, svi muškarci pozivnog uzrasta morali bi da se registruju i prođu selekcioni postupak, dok bi žene mogle volontirati.
Vlada planira da privuče oko 5.000 dobrovoljnih vojnika godišnje, sa trajanjem službe do 23 mjeseca. Obavezna služba uvešće se samo ako parlament donese posebnu odluku. Konzervativni Hrišćanski demokrati (CDU/CSU) žele da uvedu obaveznu godinu služenja, uključujući vojnu službu kao jednu od opcija, uz civilne alternative poput rada u bolnicama ili školama.
Norbert Röttgen, stručnjak za vanjsku i odbrambenu politiku, istakao je za Politico da bi aktivacija obavezne službe tek u slučaju pojačane vojne krize bila prekasna:
„Ako se obavezna služba aktivira tek u kriznim situacijama, postaje reakciono sredstvo, a ne odvraćajući faktor. Doći će prekasno, izgubiti podršku javnosti i promašiti svrhu. Šta bi vojnik trebao postići kada kriza već traje?“
Röttgen je kritikovao Pistoriusa što se fokusira isključivo na volontarizam bez jasnih ciljeva ili automatskog mehanizma za prelazak na obaveznu službu ako dobrovoljci ne budu dostatni. „To neće funkcionisati — potrebna su obavezna poboljšanja“, rekao je.
SPD naglašava da je Bundesver „parlamentarna vojska“, te da odluka o uvođenju obaveznog roka pripada zakonodavnom tijelu, a ne izvršnoj vlasti. Andreas Schwarz iz SPD-a rekao je:
„Ako ciljevi nisu ostvareni i prijetnja je visoka, parlament mora da odluči i po potrebi zaoštri zakon.“
SPD se zalaže za dobrovoljni model kako bi privukli one koji zaista žele služiti.
„Želimo ljude koji to žele. Dobrovoljci su skloniji da završe obuku i da duže služe. Ako počnete sa prisilom, stvarate otpor“, istakao je Schwarz.
Konzervativci traže dodatne mogućnosti za promjenu zakona i spremni su da iskoriste jesensku raspravu u Bundestagu ako do 27. avgusta ne dođe do kompromisa. Thomas Röwekamp, predsjednik Odbora za odbranu Bundestaga, rekao je:
„Nijedan zakon ne izlazi iz Bundestaga onakav kakav je stigao. Imamo prijedloge i želimo promjene. Ako ranije ne uspije, moraće ići kroz parlamentarne konsultacije.“
Jedna od opcija je rješavanje spora u koalicionom odboru, maloj grupi lidera obje stranke koja odlučuje iza zatvorenih vrata. Odluke ovog tijela imaju političku težinu, ali postaju pravno obavezujuće tek nakon odobrenja vlade ili parlamenta.