Bosna i Hercegovina ima svega 21,2 kilometra morske obale, a njen jedini izlaz na Jadransko more nalazi se u Neumu. Na prvi pogled, neobičan oblik državne granice djeluje kao rezultat slučajnog crtanja karte. Međutim, iza malog bosanskohercegovačkog izlaza na more krije se priča o velikim carstvima, diplomatskim interesima, Dubrovačkoj Republici i političkim odlukama starim više od tri vijeka.
Ako pogledate kartu Jadranskog mora, teško je ne primijetiti neobičan položaj Bosne i Hercegovine. Hrvatska obala proteže se sjeverno i južno od Neuma, dok BiH ima uzak izlaz na more koji je na pojedinim mjestima širok tek nekoliko kilometara.
Neum je jedini bosanskohercegovački grad na Jadranu, a dužina obale BiH iznosi oko 21,2 kilometra prema podacima Vijeća ministara BiH.
Zašto je to tako? Kako je moguće da država koja se nalazi u srcu Balkana ima tako mali izlaz na more, i zašto je hrvatska teritorija praktično okružuje?
Odgovor vodi u 17. vijek.
Diplomatska igra velikih sila: Kako je nastao Neumski koridor?
Da bismo razumjeli današnju mapu, potrebno je vratiti se u vrijeme kada su se za kontrolu istočne obale Jadrana nadmetali Osmansko carstvo, Mletačka Republika i Dubrovačka Republika.
Dubrovačka Republika, mala, ali ekonomski i pomorski izuzetno značajna država, nastojala je sačuvati svoju nezavisnost i izbjeći neposrednu granicu s Mletačkom Republikom, koja je predstavljala ozbiljnog političkog i trgovačkog konkurenta.
U tom kontekstu važnu ulogu dobilo je područje Kleka i Neuma.
Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, osmanska vlast zadržala je prostor Neuma i Kleka, čime je stvoren teritorijalni pojas koji je razdvajao dubrovačke posjede od mletačkih teritorija.
Često se može čuti pojednostavljeno objašnjenje da je Dubrovačka Republika na Karlovačkom miru jednostavno „poklonila Neum Osmanlijama“. Međutim, istorijski izvori daju složeniju sliku. Historičar Emir Demir ukazuje na odluku dubrovačkog Senata od 30. novembra 1699. godine o ustupanju područja Kleka i Neuma Osmanlijama, ali i na ranije dokumente koji pokazuju složen istorijski odnos različitih vlasti prema ovom prostoru.
U svakom slučaju, Neum je postao dio osmanskog teritorijalnog prostora, a taj istorijski raspored ostavio je dugoročne posljedice na političku geografiju ovog dijela Jadrana.
Od Osmanlijskog carstva do današnje granice BiH
Neumski koridor nije nestao ni nakon velikih promjena vlasti na Balkanu.
Godine 1878. Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu, a 1908. godine je formalno anektirala. Neum je ostao u okviru bosanskohercegovačkog teritorijalnog prostora.
Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Poslije Drugog svjetskog rata postaje jedna od republika socijalističke Jugoslavije, dok je Dubrovnik pripadao Hrvatskoj.
Upravo je period socijalističke Jugoslavije posebno važan za razumijevanje današnje državne granice.
Kada se Jugoslavija raspala početkom devedesetih godina, republičke granice postale su međunarodne granice novih nezavisnih država. Bosna i Hercegovina tako je zadržala svoj istorijski izlaz na more kod Neuma.
Drugim riječima, BiH nije dobila Neum novim međunarodnim dogovorom nakon raspada Jugoslavije. Naslijedila je teritorijalni položaj koji je imala kao jedna od jugoslovenskih republika.
Zašto Hrvatska izgleda kao da je presječena?
Današnja mapa pokazuje zanimljivu geografsku situaciju. Neum se nalazi između dva dijela hrvatske obale, a preko puta njega prostire se poluostrvo Pelješac.
Zbog takvog rasporeda, kopneni put između većeg dijela Hrvatske i Dubrovnika prolazio je kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.
To je decenijama stvaralo praktične probleme za putnike, transport i saobraćaj. Vozila koja su putovala iz pravca Splita prema Dubrovniku morala su prolaziti kroz BiH i dva puta prelaziti državnu granicu.
Rješenje je donio Pelješki most, otvoren 2022. godine. Most je povezao hrvatsko kopno s poluostrvom Pelješac i omogućio putovanje prema Dubrovniku bez prolaska kroz Neum.
Tako je Hrvatska riješila jedan od svojih dugogodišnjih saobraćajnih problema, dok je Neum ostao jedini bosanskohercegovački izlaz na Jadran.
Ima li BiH zaista pristup otvorenom moru?
Pitanje izlaza na more nije samo geografsko nego i pravno.
Bosna i Hercegovina ima teritorijalne vode u Neumskom zalivu, ali je njen morski prostor geografski zatvoren položajem poluostrva Pelješac. Zbog toga se pitanje pomorskog pristupa otvorenom Jadranu razlikuje od pitanja samog postojanja izlaza na more.
Ovo pitanje ima međunarodnopravnu dimenziju i povezano je s pravilima međunarodnog prava mora, uključujući pravo neobalnih i geografski nepovoljno smještenih država na pristup moru.
Zato je važno razlikovati dvije stvari: BiH ima morsku obalu i teritorijalne vode, ali nema neposredan geografski prolaz prema otvorenom moru kakav imaju države čija se obala direktno otvara prema Jadranu.
Sutorina: Drugi izlaz na more koji BiH danas nema
Priča o neobičnoj geografiji BiH ne završava se Neumom.
Posebno zanimljivo pitanje predstavlja Sutorina, područje koje se nalazi u današnjoj Crnoj Gori, u blizini Herceg Novog.
Sutorina je kroz istoriju bila povezana s različitim političkim i teritorijalnim uređenjima, a njen status postao je predmet rasprava i nakon raspada Jugoslavije. Pojedini autori smatraju da je Bosna i Hercegovina u određenim istorijskim periodima imala teritorijalne veze s ovim područjem.
Ipak, tvrdnje o tome da je Sutorina bila nesporno bosanskohercegovačka teritorija koja je kasnije jednostavno izgubljena zahtijevaju oprez. Istorijski i pravni status ovog prostora mnogo je složeniji od takvih pojednostavljenih interpretacija.
Dvadesetak kilometara mora kao trag istorije
Bosna i Hercegovina danas ima oko 21,2 kilometra jadranske obale. Na prvi pogled, riječ je o gotovo zanemarivom dijelu Jadrana, ali Neum ima mnogo veći istorijski i geopolitički značaj nego što bi se moglo zaključiti iz njegove veličine.
Njegov položaj rezultat je višestoljetnih političkih interesa, promjena vlasti i diplomatskih odluka koje su oblikovale granice Balkana.
Od Osmanskog carstva i Dubrovačke Republike, preko Austro-Ugarske i Jugoslavije, do današnjih nezavisnih država – Neum je ostao na karti kao podsjetnik da granice rijetko nastaju samo zbog geografije.
Ponekad je dovoljno nekoliko kilometara teritorije da promijene istoriju čitavog regiona.