Odluka Sjedinjenih Američkih Država da od 7. augusta uvedu carine od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine, izazvala je zabrinutost u privrednim krugovima, posebno jer je prošlogodišnji izvoz u SAD vrijedio više od 230 miliona KM. Najviše je pogođena namjenska industrija, koja čini preko 60 posto ukupnog bh. izvoza prema američkom tržištu, odnosno oko 135 miliona KM. Međutim, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra u izjavi za Fenu da i u ovakvoj situaciji postoji prostor za brzu prilagodbu i ublažavanje štete.
Prema njegovoj ocjeni, američko tržište zbog povećanih carina postaje praktično zatvoreno za bosanskohercegovačke firme. Ipak, Gavran vjeruje da će namjenska industrija lako pronaći nova odredišta za svoje proizvode, jer je globalna potražnja za oružjem i municijom trenutno na rekordnim nivoima. “Proizvodi namjenske industrije su danas kao prodaja vode u pustinji”, slikovito objašnjava on, dodajući da bi fokus trebao biti na Evropskoj uniji, ali i na drugim tržištima gdje postoji spremnost za saradnju.
Gavran ukazuje i na dva potencijalna rizika. Prvi je mogućnost da američka administracija u budućnosti paušalno poveća carine svim državama, no za BiH bi to imalo simboličan, a ne realan uticaj, jer su već sada uslovi praktično nepovoljni do mjere zatvaranja tržišta. Drugi rizik odnosi se na eventualne kaznene mjere prema zemljama koje kupuju ruske energente – što uključuje i BiH – ali i tu smatra da ne bi bilo dodatnog efekta, jer američki prostor za izvoz već nije dostupan.
U pozadini ovih mjera, kaže Gavran, stoji i političko-ekonomska realnost da BiH nema poseban trgovinski sporazum sa SAD-om. Razlog vidi i u nezainteresovanosti američke strane: “SAD ne žele pregovarati s nama, niti su nam posvetile pažnju u ovom procesu.” Objašnjava da Washington ovakve sporazume sklapa samo s velikim ekonomijama spremnim na milijarderske investicije, što BiH, realno, ne može ponuditi.
Poredeći situaciju u regionu, Gavran navodi da su carinske stope različite – od 35 posto za Srbiju, do svega 10 posto za Kosovo, Crnu Goru i Albaniju – ali ističe da se radi o zemljama koje ionako minimalno izvoze u SAD, te stoga nemaju značajan trgovinski suficit koji bi izazvao oštrije mjere. Po njegovim riječima, te zemlje su bez otpora prihvatile američke zahtjeve jer im ekonomski odnosi s SAD-om nisu od posebnog značaja.
Kada se sve sabere, Gavran poručuje da američko tržište, iako zvučno i prestižno, nije presudno za bosanskohercegovačku privredu. “Da se radi o gubitku tržišta Srbije, Hrvatske ili Evropske unije – to bi bila nenadoknadiva šteta. Ovo je, međutim, situacija s kojom možemo živjeti, ako budemo pametno tražili nove partnere”, zaključuje on.
Sve u svemu, iako odluka SAD-a o uvođenju carina od 30 posto nesumnjivo predstavlja udar na bosanskohercegovački izvoz, posebno u sektoru namjenske industrije, Gavran poručuje da se ovdje ne radi o nenadoknadivom gubitku. Američko tržište, tvrdi, nije ključno za privredu BiH, a globalna potražnja za oružjem, municijom i drugim proizvodima pruža realnu šansu za preusmjeravanje na druga, potencijalno unosnija tržišta. Ključ uspjeha bit će u brzom prilagođavanju, jačanju pozicije na evropskom tržištu i proaktivnom traženju novih partnera, kako bi se negativni efekti ove mjere sveli na minimum.