foto Maja Isović Dobrijević – BUKA
Zgrada je u vlasništvu kompanije Prointer, a gradonačelnik Banjaluke je priznao da je dozvolio da se na ovom mjestu izgradi višespratnica da bi dobio “zeleno svjetlo” za Hotel Palas.
Na mjestu sadašnje betonske konstrukcije locirane iza Hotela “Palas” predviđen je objekat maksimalne spratnosti P+25 etaža. Sadašnji Hotel Palas će se zadržati.
Nacrt izmjene dijela Regulacionog plana ovog dijela centralnog područja grada Banje Luke u ukupnoj površini od 6,73 hektara izložen je na javni uvid u prostorijama preduzeća „Routing“, d.o.o. Banjaluka, Ulica Prvog krajiškog korpusa br.16 (gdje zainteresovanim licima mogu biti pružena pojašnjenja planskih rješenja), predvorju i prostorijama Gradske uprave Grada Banje Luke, kao i prostorijama mjesnih zajednica Centar 1 i Centar 2, svaki dan osim subote, nedjelje i državnih praznika u vremenu od 8.00 do 16.00 časova u periodu od 12.12.2022. godine do 12.1. 2023. godine.
Prema predložem Nacrtu Regulacionog plana za ova područja samo na ovom malom lokalitetu predviđena su dva velika nebodera, koja će biti za nekoliko etaža veća od trenutno najvećeg na tom mjestu – tzv. Čajevčev neboder. Kakve su to osnovne zamjerke na Nacrt ovog Regulacionog plana pitali smo Dragana Kabića iz Centra za zaštitu životne sredine iz Banjaluke.
On kaže za BUKU da što se tiče nebodera na lokacijama hotela Palas i kod stare autobuske stanice, sporno je više stvari, a koje su u kauzalnom odnosu.
“Izgradnjom dodatnih objekata u samom centru grada, takvih gabarita, a koji će privlačiti veliki broj ljudi ka, i od sebe, prosto se stvara još veća potreba za kretanjem u centar, i od centra grada, a što za posljedicu ima ne samo saobraćajni kolaps, već i povećanje zagađenja vazduha, zagađenja bukom, kao i smanjenje bezbjednosti u saobraćaju. Dakle, mi ovdje ne pričamo o nekom manjem povećanju usluga, već o poslovanju u četiri objekta, od kojih su ovim Nacrtom dva planirana do P+15, jedan do P+18, i jedan do P+25. Same etaže, ne znače na prvu mnogo, osim po uništavanje koncepta prostora, koji ima jedan vertikalni reper kod trga, a niže objekte u okolini” ističe Kabić za BUKU.
Na drugu, tu se mogu postaviti pitanja osunčanosti okolnih objekata, provjetravanja prostora i slično.
“No, najveći problem ovako predviđenih objekata jeste to što su dozvoljeni najviši zakonski koeficijenti zauzetosti i izgrađenosti (sve ovo važi i za povampirenu rupu, koja ima samo manji broj etaža, identične maksimalne koeficijente, te ulice manjeg kapaciteta, pride!). Uz to, ovakav Nacrt regulacionog plana, koji više liči na zoning plan, daje apsolutno apstraktne naznake rješavanja pasivnog saobraćaja, gdje se izgradnja podzemnih garaža uzima kao da će možda biti, a možda i neće, a i ako bude, ne zna se kako i koliko. Uz sve to, Nacrt urbanističkog plana, koji je prošao javni uvid, nije konsultovan” kaže naš sagovornik.
Sve to što je ovim nacrtom planirano u najužem centru gradu, kad se spoji sa drugim spornim obuhvatima u centru (rupa, Bijeli dvor, Kino Kozara…), može značiti samo opšti kolaps funkcije, estetike, a naposljetku i kvaliteta života,kategoričan je Kabić.
“Prostor je poprilično trajna kategorija, jednom uzurpiran, biva skoro nemogućim za popraviti. A kod nas se zgrade ne ruše. Osim kad je to u interesu investitora. Što obično biva u slučajevima zapostavljenog kulturno-istorijskog nasljeđa. Ali, zato je Grad spreman na još jedan brilijantan potez, svojevrsnu rokadu protiv samog sebe – jedno gabaritnije kulturno-istorijsko nasljeđe. Na posljednju neizgrađenu betonsku ledinu u centru. Koja je trenutno parking. A ispod kojeg je planiran parking (po Nacrtu urbanističkog plana). Da parkiranje u centru grada treba napuštati, treba, ali isto tako treba i razmisliti, malo manje apstraktno, gdje će se garaže nalaziti. Za sve to je, naravno, prvo potrebno usvojiti plan višeg reda” rekao je za BUKU Dragan Kabić.
I pored insistiranja stručne, ali i šire javnosti na zaustavljanju izrade planova nižeg reda prije usvajanja Urbanističkog plana, kao plana višeg reda, a koji bi koliko-toliko pooštrio parametre – Gradska uprava je ovakvim Nacrtima izgubila svaki kredibilitet, dala investitorima budućnost grada i građana na igranje i prokockala šansu da stvari unaprijedi nakon prethodne runde javnih rasprava, od proljetos, a vezanih za obuhvat u kojem su stambeno-poslovni objekti na rupi, spomenik, te objekat SPC, dodaje on.
“Naposljetku, ono što možemo zaključiti, jeste da je učešće javnosti, makar za Gradsku upravu, jedna najobičnija farsa. Poslije svih komentara od strane stručne i šire javnosti, za prethodno pomenuti obuhvat, niti jedan sporan element nije izbačen, ili krucijalno izmijenjen. Samo jedan je pomjeren” zaključuje naš sagovornik.