Foto: BUKA
Vila znamenitog doktora Đorđa Bukinca ubrzo bi mogla nestati, jer prema nacrtu novog RP na tom mjestu planirana je zgrada od 15 spratova. Zgrada je u vlasništvu kompanije Prointer, a gradonačelnik Banjaluke je priznao da je dozvolio da se na ovom mjestu izgradi višespratnica da bi dobio "zeleno svjetlo" za Hotel Palas.
Kuća doktora Bukinca izgrađena je prema zamisli poznatog banjalučkog arhitekte Stojana Borovnice.
Pogledajte Nacrt Regulacionog plana koji je objavljen na stranici Grada Banjaluke.
Znate li ko je Đorđe Bukinac?
Đorđe Bukinac bio je jedan od najuglednijih stručnih doktora i osnivač Ljekarske komore Vrbaske banovine. Gimnaziju je završio 1899. u Novom Sadu, a medicinu studirao u Berlinu i Beču, gdje je 1906, doktorirao. Govorio je njemački i djelimično mađarski jezik. Bio je oženjen Elzom – Jelisavetom (djevojački Fišer), sa kojom je stekao kćerke Olgu i Dragu.
Kao aspirant i sekundarni ljekar radio je u drugoj medicinskoj klinici, državnoj i evangelističkoj bolnici u Beču, a ljekarsku službu u Banjaluci započeo je privatnom praksom. U državnu službu primljen je 1912. godine, kao gradski fizikus – ljekar opšte prakse zadužen za zdravstvenu službu grada. Učestvovao je kao ljekar dobrovoljac u Drugom balkanskom ratu. Prvi svjetski rat proveo je kao vojni ljekar u austrougarskoj vojsci. Rat je završio u činu kapetana prve klase.
Prije i poslije Prvog svjetskog rata, pored poslova gradskog fizikusa i privatne prakse, radio je kao ljekar i u Sreskoj bolesničkoj blagajni u Banjaluci, te u ćumurani u Rudniku Lauš. Dužnost ljekara Samostalne zdravstvene opštine Banjaluka obavljao je tridesetih godina 20. vijeka. Bio je veoma stručan ljekar, sa velikom reputacijom.
Imao je ordinaciju, a zbog rendgen aparata su u njegovu ambulantu svraćali mnogobrojni građani. U znak priznanja za njegov trud i zasluge za narod i otadžbinu, 1929. godine odlikovan je Ordenom Svetoga Save IV stepena.
Osim što je odgovorno i stručno obavljao posao doktora, Bukinac je bio jedan od osnivača Ljekarske komore Vrbaske banovine, u kojoj je obavljao mnoge funkcije. Ujedno je bio član Upravnog i Nadzornog odbora, potpredsjednik i predsjednik Komore, a krajem 1932. godine i član Odbora Saveza ljekarskih komora Kraljevine Jugoslavije u Beogradu.
Predsjednik LJekarske komore Vrbaske banovine bio je od 1934. do 1938. Bukinac je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio veoma angažovan u političkom i društvenom životu Banjaluke. Bio je član Banskog sanitetskog savjeta u Banjaluci, član Upravnog odbora Udruženja opštinskih službenika u Banjaluci i jedan od osnivača Rotari kluba i Srpskog kulturnog kluba u Banjaluci.
Iz državne službe otpušten je 1941. godine, a ustaše su ga uhvatile i deportovale u koncentracioni logor "Jasenovac". Iz logora ga je spasila supruga, budući da je bila Njemica. Ostatak rata proveo je u izbjeglištvu u Beogradu. Nakon Drugog svjetskog rata vratio se u Banjaluku, gdje je radio kao gradski samostalni referent u Gradskom narodnom odboru Banjaluka, ali i kao ljekar u ambulantno-polikliničkoj ustanovi.
Umro je u Banjaluci 1953. godine. Sahranjen je na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci. Odlikom skupštine Grada Banjaluka od januara 2014. jedna ulica u Banjaluci je nazvana po dr Đorđu Bukincu.
Kuća je trenutno zapuštena.
"Ustupak"
Gradonačelnik Banjakuke Draško Stanivuković ranije je govorio o "ustupku" u svom obraćanju javnosti početkom novembra.
Naveo je da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za „Palas“.
„Moja politička volja i želja je bila da se gradi hotel 'Palas'. Kada smo mijenjali taj regulacioni plan, na Komisiji za prostorno uređenje su rekli – može, ali morate proširiti obuhvat regulacionog plana, a u tom proširenom obuhvatu je zgrada 'Prointera'. To je bio jedini način da rušimo i gradimo hotel 'Palas', to je dio života i politike. Imate vaš cilj, a neko drugi svoj cilj, a to bez skupštinske većine nije moglo", obraložio je Stanivuković ovu odluku.
Komentari građana
Nacrt izmjene dijela Regulacionog planadijela centralnog područja grada Banje Luke, kojim je obuhvaćen prostor između Vidovdanske ulice, Trga srpskih junaka, Kralja Petra I Karađorđevića, Jevrejske ulice, Gajeve ulice, Tržničke ulice, ulice Marije Bursać i Kninske ulice u ukupnoj površini od 6,73 hektara izložen je na javni uvid u prostorijama preduzeća „Routing“, d.o.o. Banjaluka, Ulica Prvog krajiškog korpusa br.16 (gdje zainteresovanim licima mogu biti pružena pojašnjenja planskih rješenja), predvorju i prostorijama Gradske uprave Grada Banje Luke, kao i prostorijama mjesnih zajednica Centar 1 i Centar 2, svaki dan osim subote, nedjelje i državnih praznika u vremenu od 8.00 do 16.00 časova u periodu od 12.12.2022. godine do 12.2023. godine.
Nacrt Plana objavljen je i na stranici Grada: www.banjaluka.rs.ba.
Za vrijeme trajanja ponovnog javnog uvida, sve do 20.12.2022. godine svako fizičko i pravno lice može dati mišljenje, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u svesku koja će se nalaziti u prostorijama u kojima će Nacrt biti izložen ili dostaviti u formi dopisa Gradskoj upravi Grada Banjaluka – Odjeljenju za prostorno uređenje.
