Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu. Samo za posljednjih godinu dana prehrambene namirnice su poskupile za 80 posto, a potrošačka korpa dostigla za mnoge nediostižnih 3.178,40 KM. Tako većina porodica u ovoj zemlji, i pored nedavnog povećanja plata, nastavljaju spajati kraj s krajem, reže troškove i zadužuje se kako bi preživjele od prvog do prvog, svaki mjesec.
Pritom, cijene i primanja variraju od opštine do opštine i od grada do grada, pa je u nekim dijelovima ovaj nesklad između primanja i potrošnje još veći.
Drastične razlike po opštinama u Republici Srpskoj
Iako se često govori o prosjecima na državnom i entitetskom nivou, prava slika vidljiva je tek kada se zagrebe dublje, do opštinskog nivoa, gdje su razlike drastične. Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je video u kojem su prikazane lokalne zajednice sa najvišim i najnižim prosječnim platama za 2024. godinu. Prema tim podacima, prosječna plata u RS prošle godine iznosila je 1.404 KM.
Najniže prosječne plate bile su u opštinama kao što su Jezero (962 KM), Kupres (985 KM), Donji Žabar (1.039 KM), Teslić (1.136 KM), Rogatica (1.141 KM) te Kostajnica (1.141 KM). S druge strane, najviše prosječne plate imale su opštine Srebrenica (1.535 KM), Istočna Ilidža (1.571 KM), Banja Luka (1.573 KM), Gacko (1.636 KM) i Ugljevik (1.675 KM), dok je najvišu prosječnu platu u Republici Srpskoj tokom prošle godine imala opština Stanari (1.725 KM).
Razlike među kantonima u Federaciji BiH
U Federaciji BiH postoje značajne razlike u platama među kantonima. Najviša prosječna plata isplaćena je u Sarajevskom kantonu i iznosi 1.887 KM. Slijede Hercegovačko-neretvanski kanton sa 1.587 KM i Bosansko-podrinjski kanton sa 1.516 KM, dok najniži prosjek bilježi Srednjobosanski kanton sa 1.348 KM. Razlika između najviše i najniže prosječne plate u Federaciji iznosi čak 539 KM, što jasno pokazuje koliko je ekonomska slika raznolika i koliko različiti dijelovi zemlje žive u različitim uslovima.
Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kanton Sarajevo i dalje prednjači u zaposlenosti, obrazovanju i prihodima od poreza, sa indeksom razvijenosti od 2,02. Najvišu prosječnu platu u ovom kantonu ima općina Centar Sarajevo, sa iznosom od 1.986 KM. Slijede Zapadnohercegovački kanton, poznat po visokom stepenu obrazovanosti radne snage, te Hercegovačko-neretvanski kanton, koji bilježi stabilan ekonomski rast i dobre turističke rezultate. S druge strane, najnerazvijeniji kanton je Livanjski, koji se suočava sa niskom zaposlenošću, prihodima i obrazovanjem. Također, općine poput Kupresa, Banovića, Jajca i Travnika zabilježile su pad zbog stagnacije ekonomskih pokazatelja, što dodatno ukazuje na postojeće nejednakosti unutar Federacije i izazove koje je potrebno hitno riješiti.