Na satelitskim snimcima NASA Worldview, koje je podijelio BHMeteo, jasno se vide posljedice gotovo 40 dana bez ijedne kapi kiše u većem dijelu regiona.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jun je u većem dijelu zemlje prošao bez ijednog milimetra padavina, uz temperature koje su danima prelazile 35 stepeni. Meteorolozi su za danas i sutra izdali narandžasto upozorenje zbog ekstremne vrućine širom BiH.
Zbog ove situacije i usjevi propadaju. Poljoprivrednici iz Posavine i Semberije već prijavljuju ozbiljne štete. U Hercegovini je situacija posebno teška – rijeke i potoci, poput Radobolje u Mostaru, na biološkom su minimumu ili su već presušili, upozoravaju ekološki aktivisti.
Dok se čeka najavljena promjena vremena krajem sedmice, suša već ostavlja ekonomske, zdravstvene i ekološke posljedice.
A da je Zemlja iz godine u godinu više je nego očigledno.
Najbolje to ilustruje prezentacija koju je objavila NASA , a koja govori o temperaturnim anomalijama od 1800. do 2017. godine. Prve ekstrmno visoke temperature u BiH zabilježene su od 1994. godine, pa gotovo svake naredne godine.
Goran Trbić, klimatolog i profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, za Buku je još ranije prokomentarisao video, te objasnio šta rast temperature znači za Zemlju, njene stanovnike i koliko trebamo biti zabrinuti. Kaže da je evidentan rast temperature vazduha, naročito u sjevernoj hemisferi, koji je glavni elemenat i posljedica klimatskih promjena, ali istovremeno i okidač koji pokreće varijacije ostalih klimatskih elemenata u atmosferi – količinu padavina, vlažnost vazduha, isparavanje…
Smatra i da je opravdana velika zabrinutost, ako se nastavi dalji rast temperature i pređe famozni prag od 1,5 stepeni globalno na godišnjem nivou. U tom slučaju bilo bi jako teško upravljati klimatskim sistemom Zemlje, a došlo bi i do porasta intenziteta i frekvencija ekstremnih događaja.
“Naučno je potvrđeno da je glavni uzrok globalnih klimatskih promjena povećana koncentracija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), koji imaju antropogeno porijeklo. Smanjenje porasta GHG uslovilo bi stabilizaciju temperature, a time i klimatskih promjena. Na tom fonu se i djeluje kroz Pariški klimatski sporazum, koji su potpisale i ratifikovale gotovo sve zemlje svijeta iako su se SAD povukle iz sporazuma, ali suštinski djeluju na njegovom provođenju”, pojasno je Trbić dodajući da najznačniji svjetski autoriteti koji se bave klimatskim promjenama (WMO, NASA, IPCC…) nastaje da ukažu šta se može desiti do kraja ovog vijeka sa temperaturom vazduha i klimatskim sistemom Zemlje i da time apeluju na donosioce odluka da, svako u svojoj nadležnosti, utiču na smanjenje emsija gasova sa efektom staklene bašte.